Pages
-
-
Zajednička dobra i urbani društveni pokreti u Hrvatskoj
-
Jelena Magdić U vrijeme urbanih (i globalnih) društvenih kriza i nesigurnosti sve je više progresivnih ideja koje propitkuju postavke postojećeg društvenog uređenja, zahtijevajući iznalaženje novih rješenja u skladu s većom razinom ljudske dobrobiti. Takva je i paradigma o zajedničkim dobrima, koju na dnevni red u Hrvatskoj stavljaju urbani društveni pokreti. Cilj je ovog rada urbane društvene pokrete konceptualizirati kao one za zajednička dobra, te ih, promatrano kroz okvir civilnog...
-
-
Zajednička havarija
-
Igor Bjeloš U ovom radu obrađena je tema zajedničke havarije.Na početku rada objašnjavao sam pojedine definicije vezane uz pojam havarija,od definicije havarije pa do podvrsta havarija koje mogu biti posebne havarije ili zajedničke havarije.Nakon toga prikazujem razvoj instituta zajedničke havarije od najranijih početaka pojavljivanja instituta u staroj Grčkoj pa do stanja tog instituta u današnje vrijeme.Institut zajedničke havarije detaljnije razrađujem kroz poglavlja kao što su bitni...
-
-
Zajednička havarija
-
Ivana Ena Hemar Zajednička havarija je jedan od najvažniji pomorsko – pravnih instituta, čije se postojanje proteže u doba antike.
Institut je nastao kao jedan od oblika zaštite sigurnosti tereta i putnika koji se prevoze brodom, i predstavlja događaj ili skup događaja istog podrijetla koji uzrokuje gubitak ili oštećenje broda, tereta ili druge imovine na moru ili poduzimanje izvanrednog troška.
Zajedničku havariju karakteriziraju četiri bitna obilježja, prvo izvanrednost, dalje postojeća i...
-
-
Zajednička havarija prema York-Antwerpenskim pravilima 2016.
-
Maja Mance Tema ovog diplomskog rada posvećena je pomorsko – pravnom instututu pod nazivom “zajedničke havarije”. U radu se prati i analizira razvoj i primjena York – Antwerpenskih pravila te njihov učinak unifikacije instituta zajedničke havarije u pomorskom pravu. Iznose se prednosti, nedostaci i razlozi potrebe za izmjenom (dopunom) pojedinih odredbi York-Antwerpenskih pravila, te njihova uspješnost u unifikaciji međunarodnog uređenja pomorskih nezgoda. Naglašava se uloga...
-
-
Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit u EU
-
Pere Bilić Vrlo važan porezni oblik u kontekstu prava Europske Unije, između ostalih, je porez na dobit koji se prikuplja u svrhu financiranja javnih rashoda. Zbog globalizacije i razvoja agresivnog poreznog planiranja veliki dio poreza na dobit ostaje neubran. Iz tog razloga Europska Unija je odlučila poduzeti određene mjere po tom pitanju. 2011. Europska komisija donijela je rješenje za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza. To rješenje je zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit...
-
-
Zajednička poljoprivredna politika Europske unije, je li potrebna Europi?
-
Dominik Conjar Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja skup pravila i mehanizama kao i zajedničku praksu prihvaćenu od strane EU kako bi osigurala primjenu zajedničkih načela na području poljoprivrede uz nadzor proizvodnje, prerade i trgovine poljoprivrednim proizvodima na teritoriju država članica. Ona podrazumijeva i usklađivanje ekonomskih politika država članica s naglaskom na osiguranje razvoja ruralnih područja uz izgradnju održivog agrarnog sektora i stabilnog proizvodnog...
-
-
Zajednička vanjska i sigurnosna politika Europske unije
-
Dora Medved Europska unija kao međunarodna tvorevina sui geneirs, razvijala se tijekom prošlosti do zajednice kakvu danas poznajemo. Mnogi povijesni događaji prethodili su stvaranju iste, a jedan od najznačajnijih događaja bio je pad Berlinskog zida i završetak Hladnog rata, kada su države članice shvatile da oslanjanje samo na NATO nije najbolje rješenje te je uz prvotni cilj stvaranja ekonomskog tržišta, stvaranje političke zajednice koja će na globalnoj razini djelovati kao dostojan...
-
-
Zajednički Europski sustav azila i njegova primjena u Republici Hrvatskoj
-
Tena Vukelić Pristizanje sve većeg broja državljana tzv. trećih država i među njima tražitelja azila na teritorij EU dovelo je do porasta interesa njenih članica za sveobuhvatnim uređenjem pitanja azila. Danas se Europa suočava s najtežom migracijskom krizom nakon Drugog svjetskog rata. S povećanjem broja izbjeglica i tražitelja azila države članice EU polako se okreću restriktivnijim migracijskim politikama. Time je pred EU stavljen izazov balansa između potrebe zaštite osnovnih...
-
-
Zajednički europski sustav azila
-
Ante Majić Azil, kao sastavni dio izbjegličkog prava, je vrsta zaštite koju država koja prihvaća izbjeglicu (država prihvata) pruža osobi koja bježi iz svoje domovine ili države svoga boravka (države podrijetla), odnosno izbjeglici, jamčeći i pružajući joj određena prava i slobode. Azil može biti teritorijalan, kada ga država daje na svom teritoriju, ili eksteritorijalan, kada ga daje na mjestima koja su pod kontrolom te države, ali izvan njena vlastitoga teritorija i unutar...
-
-
Zajednički europski sustav azila
-
Neven Bilić Razvoj zajedničkog europskog sustava azila odlučio sam promatrati kroz prizmu povijesnog razvoja sustava zaštite izbjeglica općenito te sam nakon toga pokušao prikazati hrvatski sustav azila, budući da se on razvijao pod utjecajem Europske unije. Ključnu ulogu u razvoju tog sustava imale su institucije Europske unije i pravni akti doneseni u sklopu njih, a najznačajniji vanjski faktor koji je oba sustava stavio na test bila je izbjeglička kriza 2015. godine. Ona je zasigurno...
-
-
Zajednički europski sustav azila, je li adekvatan u današnjim okolnostima?
-
Hrvoje Petrunić Azil u modernoj definiciji neodvojivi je dio izbjegličkog prava, a obilježava ga zaštita koju država prihvata pruža osobi koja zbog progona bježi iz svoje domovine odnosno države svog boravka (države podrijetla). Takav pojam azila koji predstavlja utočište od progona na državnom području ili drugim mjestima pod njenom kontrolom naziva se teritorijalni azil i za razliku od drugih oblika (vjerski, pomorski, ekstrateritorijalni) predmet je međunarodnog prava. Središnje mjesto u...
-
-
Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama
-
Katarina Petanjak Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama je stupio na snagu 1. siječnja 2024. Zakon je donio mnoge promjene u platnom sustavu državne službe i javnih službi. Zakon propisuje standardna mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta. Nakon provedenog postupka vrednovanja i klasifikacije, radna mjesta se svrstavaju u platne razrede, od 1 do 16. Unutar platnih razreda se određuju koeficijenti za obračun plaće državnih službenika, u rasponu od 1,00 do 8,00. Zakon...
Pages
