Poslijepenalni prihvat počinitelja kaznenih djela u okviru rehabilitacijskog sistema

završni rad

• Naslov (engleski): Re-entry of prisoners in the context of the rehabilitation system
• Autor: Ana Blazinić
• Mentor: Marijana Majdak (mentor)
• Član povjerenstva: Olja Družić Ljubotina (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marijana Kletečki Radović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marijana Majdak (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-21, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Socijalne djelatnosti

Sažetak

Hrvatsko zakonodavstvo temelji se na rehabilitacijskom principu zatvorskog sustava. Ipak, termin poslijepenalnog prihvata ili zaštite nije počeo dobivati na značaju do pojave probacijske službe koja je bila dio uvjeta ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Nadalje, počele su se uvoditi alternativne sankcije putem kojih se počinitelje kaznenih djela oslobodilo obveze izvršavanja kazne unutar kaznionica, već bi imali priliku izvršavati je na slobodi unutar zajednice. Po prvi se put nalaze načini kako da počinitelji ostanu integrirani u društvo te da ne trpe negativne posljedice odlaska u penalnu ustanovu. Ipak, osobe kojima je kazna zatvora neizbježna, a često i dugotrajna, trpe posljedice na emocionalnoj, socijalnoj te funkcionalnoj razini. Uz razne postojeće projekte te preuzete prakse iz stranih zemalja, može se reći da Hrvatska kreće u dobrom pravcu po pitanju poboljšanja prihvata zatvorenika nakon otpusta. S druge strane, stopa recidiva je i dalje vrlo visoka, pogotovo kod počinitelja ovisnika, radi čega i dalje treba raditi na poboljšanju cjelokupnog sustava te poticati međusektorsku suradnju.

Sažetak (engleski)

Croatian legislation aims toward a rehabilitation principle of the prison system. However, the terms of re-entry or resettlement did not start to gain importance until the probation service emerged as a part of the conditions for entry into the European Union. Furthermore, alternative sanctions have been introduced through which the perpetrators had been released from the obligation to serve their sentences within the penitentiary, but rather had the chance to serve it outside within the community. For the first time, there are ways in which the perpetrators have the chance to stay integrated into society and not suffer the negative consequences of going to the penal institution. Yet, imprisoners whose prison sentence is inevitable, and often long-lasting, suffer consequences on an emotional, social and functional level. In addition to various existing projects and practices taken from foreign countries, it can be said that Croatia is moving in the right direction in terms of improving the re-entry of prisoners after the release. On the other hand, the recurrence rate is still very high, especially among addict perpetrators, which is why it is important to work on improving the overall system and encourage cross-sectoral cooperation.

• Ključne riječi: poslijepenalni prihvat; reintegracija; resocijalizacija; probacijski sustav
• Ključne riječi (engleski): re-entry; reintegration; resocialization; probation system
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:417607
• Studijski program: Naziv: Socijalni rad; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) socijalnog rada (univ. bacc. act. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-09-23 10:11:03