Analiza pravila o potkapitalizaciji iz čl. 4. ATA Direktive u kontekstu prava Europske unije i ustavnih pravila država članica s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku

diplomski rad

• Naslov (engleski): Analysis of the undercapitalization rule from Article 4 of the ATA Directive in the context of European Union law and constitutional provisions of Member States with reference to the Republic of Croatia
• Autor: Petar Alilović
• Mentor: Nevia Čičin-Šain (mentor)
• Član povjerenstva: Nevia Čičin-Šain (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Financijsko pravo i financijska znanost); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-09-15, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Financijsko pravo

Sažetak

U prirodi poslovanja gospodarskih subjekata postoji težnja k maksimizaciji profita. U tim nastojanjima porezna obveza predstavlja im teret kojega nastoje svesti na najnužniju mjeru. Pritom međunarodna trgovačka društva (dalje: MTD) nerijetko posežu za različitim pravnim konstrukcijama, što fiktivnim, što opravdanim, kojima uštede poreznih davanja dosežu ogromne razmjere. Najbolji primjer toga je slučaj Apple Inc., MTD s najvećom tržišnom vrijednosti u povijesti, koji je složenim zakonitim tehnikama poreznog planiranja ostvario više od 44 milijarde USD neoporezive dobiti na svjetskoj razini.
Jedan od načina kojim se postiže porezna optimizacija u poslovanju jest potkapitalizacija društva. Tim pojmom definiramo situaciju u kojoj je društvo financirano relativno velikim omjerom duga u odnosu na kapital. Općenito je poznato da se u društvo može investirati ili ulaganjem uloga u temeljni kapital društva ili davanjem kapitala društvu putem pozajmice. Iako se u oba slučaja radi o investiranju kapitala u društvo, porezni tretman povrata na te investicije u većini država značajno se razlikuje.
Razlog toj pojavi nazvanoj „pristranost dugu u odnosu na kapital“ (eng. debt equity bias) jest taj da se kamate na pozajmljeni kapital smatraju potrebnim rashodom za ostvarenje dobiti (poput plaća radnika, troškova nabave imovine i sirovina itd.), dok se isplata dividende vlasniku društva smatra njegovom „nagradom“. Sukladnoj toj logici, isplata dividende za društvo ne predstavlja porezno priznati rashod te je oporeziva kako na razini trgovačkog društva (ne predstavlja odbitnu stavku u poreznoj osnovici poreza na dobit društva) tako i u rukama dioničara, odnosno udjelničara. Sa druge strane, isplata kamata oporeziva je svega jedanput i to isključivo u rukama zajmodavca, dok na razini društva ista predstavlja porezno priznati rashod te ne ulazi u osnovicu za obračun poreza na dobit. Ova razlika više je od povijesnog značaja nego što posjeduje ekonomsko opravdanje, međutim zbog svoje ukorijenjenosti u samu logiku poreznog sustava politički ju je vrlo teško izmijeniti.

• Ključne riječi: Trgovačka društva; međunarodno pravo; financije; BEPS projekt
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:166268
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-12-07 12:31:03