Analiza pravila o potkapitalizaciji iz čl. 4. ATA Direktive u kontekstu prava Europske unije i ustavnih pravila država članica s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku

master's thesis

• Title (english): Analysis of the undercapitalization rule from Article 4 of the ATA Directive in the context of European Union law and constitutional provisions of Member States with reference to the Republic of Croatia
• Author: Petar Alilović
• Mentor: Nevia Čičin-Šain (mentor)
• Committee member: Nevia Čičin-Šain (predsjednik povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Law; (Financial Law and Financial Science); Zagreb
• Defense date and country: 2017-09-15, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: SOCIAL SCIENCES; Law; Financial Law

Abstract

U prirodi poslovanja gospodarskih subjekata postoji težnja k maksimizaciji profita. U tim nastojanjima porezna obveza predstavlja im teret kojega nastoje svesti na najnužniju mjeru. Pritom međunarodna trgovačka društva (dalje: MTD) nerijetko posežu za različitim pravnim konstrukcijama, što fiktivnim, što opravdanim, kojima uštede poreznih davanja dosežu ogromne razmjere. Najbolji primjer toga je slučaj Apple Inc., MTD s najvećom tržišnom vrijednosti u povijesti, koji je složenim zakonitim tehnikama poreznog planiranja ostvario više od 44 milijarde USD neoporezive dobiti na svjetskoj razini.
Jedan od načina kojim se postiže porezna optimizacija u poslovanju jest potkapitalizacija društva. Tim pojmom definiramo situaciju u kojoj je društvo financirano relativno velikim omjerom duga u odnosu na kapital. Općenito je poznato da se u društvo može investirati ili ulaganjem uloga u temeljni kapital društva ili davanjem kapitala društvu putem pozajmice. Iako se u oba slučaja radi o investiranju kapitala u društvo, porezni tretman povrata na te investicije u većini država značajno se razlikuje.
Razlog toj pojavi nazvanoj „pristranost dugu u odnosu na kapital“ (eng. debt equity bias) jest taj da se kamate na pozajmljeni kapital smatraju potrebnim rashodom za ostvarenje dobiti (poput plaća radnika, troškova nabave imovine i sirovina itd.), dok se isplata dividende vlasniku društva smatra njegovom „nagradom“. Sukladnoj toj logici, isplata dividende za društvo ne predstavlja porezno priznati rashod te je oporeziva kako na razini trgovačkog društva (ne predstavlja odbitnu stavku u poreznoj osnovici poreza na dobit društva) tako i u rukama dioničara, odnosno udjelničara. Sa druge strane, isplata kamata oporeziva je svega jedanput i to isključivo u rukama zajmodavca, dok na razini društva ista predstavlja porezno priznati rashod te ne ulazi u osnovicu za obračun poreza na dobit. Ova razlika više je od povijesnog značaja nego što posjeduje ekonomsko opravdanje, međutim zbog svoje ukorijenjenosti u samu logiku poreznog sustava politički ju je vrlo teško izmijeniti.

• Keywords: Trgovačka društva; međunarodno pravo; financije; BEPS projekt
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:166268
• Study programme: Title: Law; Study programme type: university; Study level: integrated undergraduate and graduate; Academic / professional title: magistar/magistra prava (magistar/magistra prava)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Closed access
• Created on: 2017-12-07 12:31:03