Paginacija
-
-
Vojna diplomacija i iskustva Republike Hrvatske
-
Natalija Dobrica Vojna diplomacija dio je opće diplomacije jedne države, a usmjerena je ponajprije na zadaće razvijanja vojne suradnje na svim poljima, a posebice odnosa povjerenja i prijateljstva s oružanim snagama susjednih zemalja. Suvremena vojno-diplomatska praksa nastaje u Napoleonovoj Francuskoj, kad se vojni časnici počinju upućivati na razne dužnosti u veleposlanstva radi obavljanja poslova vojne naravi. Realizira se u sljedećim oblicima: vojna diplomacija na vrhu, vojno-diplomatsko...
-
-
Volonterstvo: element održivosti organizacija civilnog društva
-
Ivona Primorac Cilj je rada analizirati i razmotriti volonterstvo kao element održivosti organizacija civilnog društva. Prvi dio rada se fokusira na pozitivne aspekte volonterstva na održivost OCD-a. To se prije svega odnosi na ekonomski aspekt, koji je uz stvaranje socijalnog kapitala najvažniji pozitivni efekt volonterstva na održivost. Nadalje, kao pozitivni efekti volonterstva svakako se nameću i smanjenje opterećenja zaposlenog osoblja i poboljšanje kvalitete usluga kao i povezivanje sviju...
-
-
Volontiranje mladih u Hrvatskoj: doprinosi li volontiranje mladih njihovoj konkurentnosti na tržištu rada?
-
Marijana Bokun U ovom radu pokušava se odgovoriti na pitanje povezanosti volontiranje i konkurentnosti mladih na tržištu rada u Hrvatskoj. Odnosno, može li se volontiranje koristiti kao mehanizam lakšeg prijelaza iz obrazovnog sustava na tržište rada i time doprinijeti njihovoj konkurentnosti neposredno izlaska iz sustava obrazovanja. Poslodavci kroz upitnike i ankete napominju nedostatak iskustva kao najveću zapreku pri zapošljavanju mladih osoba. Obzirom na nedostatak praktičnih programa...
-
-
Volontiranje u Hrvatskoj: percepcija i stavovi o volontiranju
-
Paulina Baričevac U ovome radu želi se prikazati koncept volonterstva, njegov razvoj u okviru civilnog društva i aktivnog građanstva te drugo, percepcija i stavovi građana o volontiranju u hrvatskom društvu. U prvom dijelu rada predstavljena je povezanost volontiranja, civilnog društva i aktivnog građanstva te pravni i institucionalni okvir za razvoj volonterstva. U središnjem dijelu, temeljem istraživanja volontiranja u Hrvatskoj, prikazane su percepcija i stavovi o volontiranju od samih volontera,...
-
-
Vođenje u osnovnim školama - istraživanje tri osnovne škole Republike Hrvatske
-
Branka Brdar Vođenje je proces gdje pojedinac utječe na skupinu pojedinca radi postizanja zajedničkog cilja i jedna je od najzahtjevnijih i najsloženijih funkcija ravnatelja.
U radu se razmatra pojam ravnatelja kao javnog menadžera i daje se prikaz stilova vođenja školom. Na temelju provedene ankete u tri osnovne škole na području grada Zagreba rezultati pokazuju da su ravnateljima potrebna dodatna znanja i vještine iz područja rukovođenja, prava i ekonomije. Možda je moderno upotrijebit...
-
-
Vrhovni sud kao najviši izraz demokracije - atenska Heliaja kao model i temelj vrhovnih sudova
-
Lovro Jakovina Heliaja kao najviši sud u novouspostavljenom demokratskom poretku predstavlja najvažniji segment Solonovih reformi u organizaciji sudbenog sustava. Ovaj je narodni sud organ jedinstvene i jedne pravde za cijeli demos. Pokazuje da je pravda djelo običaja koji je u narodu i da između pravde, morala i vjere nema razgraničenja. U svojoj biti on predstavlja korektiv odlukama drugih sudbenih organa. Njegova je najvažnija nadležnost ocjena usklađenosti svih odluka s Otačkim ustavom....
-
-
Vrijednost predmeta spora u parničnom postupku
-
Matea Osmakčić Zakonska pravila za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora su, na prvu, jasna te se ne čine posebno problematičnom temom, ali svaka od odredbi otvara neko od pitanja važno za pravilno utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u konkretnom slučaju. S tim u vezi posebno je zanimljivo kako su tim pitanjima pristupili sudovi stoga je prikazu bogate sudske prakse u ovome radu posvećena posebna pozornost. Rad je strukturiran na način da su najprije razrađena opća zakonska pravila za...
-
-
Vrijednosti milenijske generacije u Europi i Hrvatskoj
-
Antonija Gulić Svi oni koji su rođeni od 1980. do 2000. godine spadaju u generaciju Y, odnosno milenijsku generaciju. Najnovija sociološka istraživanja navode kako se radi o o generaciji koja je najbolje obrazovana i educirana od svih dosadašnjih poznatih generacija. Ipak, generacija Y suočena je sa raznim preprekama i izazovima te im je teško je naći posao, a u medijima ih se naziva izgubljenom generacijom. U pogledu vrijednosti, milenijska generacija ne teži toliko financijskom uspjehu u životu,...
-
-
Vrijednosti mladih u Hrvatskoj i problemi u ponašanju
-
Ana Marija Petrović Vrijednosti mladih predstavljaju bitan faktor u razumijevanju njihovih stavova i ponašanja. Prema Schwartzovoj teoriji vrijednosti i vrijednosnih sustava postoji deset osnovnih ljudskih vrijednosti, koje su svrstane u više razine vrijednosti. Naime, vrijednosti usmjeruju ponašanje postizanju specifičnih vrijednosnih ciljeva, a ponekad je to smjer problema u ponašanju. Cilj ovog istraživanja je ispitati povezanost određenih razina vrijednosti koje posjeduju studenti na Sveučilištu u...
-
-
Vrijeme kao ekonomski resurs: Neiskorišteni potencijal slobodnog vremena
-
Niko Komljenović Vrijeme predstavlja jedinstveni ekonomski resurs. Kao takvo je u ograničenom smislu prepoznato u okviru mikroekonomije, međutim gotovo je u potpunosti zanemaren u okviru makroekonomije. U kontekstu sveprisutne teme održivog razvoja ovaj rad nastoji preispitati ispravnost trenutačnog odnosa radnog i vremena preostalog nakon rada. Ovo pitanje je rijetko u fokusu ekonomske znanosti zbog neprepoznatog potencijala slobodnog vremena. Rad naglašava kreativni potencijal slobodnog vremena, te...
-
-
Vrijeme pred ekranom kod djece i mladih: uloga roditelja
-
Mateja Jambrović Vrijeme pred ekranom uključuje ukupnost vremena kojeg provedemo ispred ekrana. Pretjerano provođenje vremena pred ekranom donosi brojne negativne posljedice na psihički, fizički i socijalni razvoj djece i mladih. Prema preorukama stručnjaka djeca ne bi trebala dnevno provoditi više od dva sata ispred ekrana, no nerijetko se taj savjet zanemaruje. Preporučeno vrijeme pred ekranom premašuje se za nekoliko puta. Kako se to ne bi događalo potrebno je osvjestiti svijest roditelja o...
Paginacija
