Paginacija
-
-
Službenički sustav u lokalnoj smoupravi u odabarnim zemljama
-
Anita Puklin U radu se daje komparativni prikaz elemenata službeničkog sustava u lokalnoj samoupravi u odabranim postsocijalistčkim zemljama. Za komparativnu analizu odabrane su jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Albaniji. Zbog lakšeg razumijevanja koncepta službeničkog sustava, prvi dio rada opisuje pojam i elemente službeničkog sustava u užem smislu općenito, daje prikaz merit sustava kao osnovnog elementa svakog modernog službeničkog sustava, kao i...
-
-
Služnost u rimskom pravu
-
Ivana Ištuk Služnosti su u pravnoj sistematizaciji dio stvarnih prava koja, uz obvezno i nasljedno pravo, čine imovinsko pravo. Iz toga možemo zaključiti da za služnosti vrijede sva pravila stvarnog prava i da se služnostima uređuju odnosi među ljudima s obzirom na stvari. Daljnjom analizom uočavamo da služnosti u podjeli stvarnih prava spadaju u stvarna prava na tuđoj stvari (iura in re aliena). Pojam služnosti kroz razvoj rimskog prava se mijenjao i prvotno je imao uže značenje koje je...
-
-
Smanjena i bitno smanjena ubrojivost u kaznenom pravu Republike Hrvatske
-
Lukre Đuka-Alemani Smanjena ubrojivost je stanje u kojem je sposobnost počinitelja kaznenog djela da shvati značenje vlastitog postupanja ili da tim postupanjem upravlja smanjena zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili druge, teže duševne smetnje.
Ovisno o svom stupnju uzrokuje različite pravne učinke. Počinitelju koji je tempore criminis bio smanjeno ubrojiv može se ublažiti kazna, ukoliko postoje druge olakotne okolnosti. Počinitelju koji je...
-
-
Smanjena ubrojivost u kaznenom pravu
-
Monika Lorković Bitno smanjena ubrojivost je institut kaznenog prava kod kojeg počinitelj kaznenog djela zbog bioloških osnova, kao što su duševna bolest, privremena duševna poremećenost, nedovoljni duševni razvitak ili neka druga teža duševna smetnja, u trenutku počinjenja kaznenog djela nije mogao u potpunosti vladati svojom voljom niti u potpunosti shvatiti značenje svojeg postupanja. Takvo stanje može dovesti do ublažavanja kazne i zbog bitno smanjene ubrojivosti se izriče i sigurnosna...
-
-
Smanjenje temeljnog kapitala u dioničkom društvu
-
Marino Percan Završni rad Smanjenje temeljnoga kapitala u dioničkom društvu kao pravni institut uređen čl. 342. - 354. Zakona o trgovačkim društvima bavi se zakonskim odredbama smanjenja temeljnoga kapitala u dioničkom društvu na način da se obrađuju oblici i načini smanjenja temeljnoga kapitala u dioničkom društvu. Kroz sva tri zakonom uređena načina smanjenja temeljnoga kapitala u dioničkom društvu tj. kao redovno smanjenje temeljnoga kapitala, pojednostavnjeno smanjenje temeljnoga...
-
-
Smjernice ekonomske i fiskalne politike
-
Anja Horvatiček Ovaj rad sastoji se od šest poglavlja. U prvom se navodi kratak uvod sa naznakom teme i cilja ovog rada, kroz drugo i treće poglavlje obrađuju se pojmovi vezani uz državni proračun te same Smjernice ekonomske i fiskalne politike kroz određena razdoblja kako bi kroz četvrto i peto poglavlje sažeto i jednostavno prikazao osvrt na same Smjernice te izveo zaključak.
Svake bi Smjernice ekonomske i fiskalne politike trebale poslužiti za izradu prijedloga proračuna, projekcija i...
-
-
Smrt kroz različite religije
-
Antonela Tarle Sažetak:
Smrt je obilježje koje ujedinjuje ljude diljem svijeta, te predstavlja jedno od najvažnijih pitanja u religiji i filozofiji. Povezanost religije i smrti jako je izražena. Brojna istraživanja su dokazala da je strah od smrti jedan od najučestalijih strahova, a religija ima snažan utjecaj na nošenje s tjeskobom koja se javlja zbog straha od smrti. Religijski običaji vezani uz smrt nastajali su u različitim vremenima i različitim okolnostima pa su tako stvorena različita...
-
-
Smrtna kazna
-
Mirela Tkalčić Smrtna kazna postojala je u svim povijesnim razdobljima, u najrazličitijim društvima,
a u nešto promijenjenom obliku održala se sve do danas. Od kraja 19. stoljeća počinje
se kod mnogih buditi svijest o njezinoj moralnoj pogrešnosti i započinje pokret za
njezino ukidanje potaknut željama za zaštitu ljudskih prava. Pokret je prošao dug put
kako bi postigao rezultate koje vidimo danas i kako bi većina zemalja svijeta ukinula
ili ograničila smrtnu kaznu, no i dalje postoje one...
-
-
Smrtna kazna u kontekstu njene opravdanosti i ljudskih prava
-
Bartul Marušić Smrtna kazna oduvijek je bila predmet polemike i teorijske rasprave između pravnika, filozofa, humanista i političara. Njezina ireverzibilnost, ponaročito u slučaju greške nad nevinima, nehumanost i prijepornost gotovo svake dosadašnje metode izvršavanja zazivaju averziju prema kapitalnoj sankciji uz već postojeće dugotrajne i doživotne zatvore za najteža djela i oblike. To je i razlog njene kompletne abolicije u međ. zajednici Europske Unije i zabrane izručivanja zatvorenika...
-
-
Societas u rimskom pravu s osvrtom na suvremeno hrvatsko uređenje
-
Ivana Pavlović Ovaj rad analizira društvenu pogodbu (societas) u rimskom pravu i njen razvoj u suvremenom hrvatskom pravu. U rimskom pravu, societas je bila konsenzualni ugovor između dviju ili više strana koje su se udruživale radi zajedničke koristi, bez pravne osobnosti, gdje su ortaci bili odgovorni jedni drugima i trećim osobama. Istaknuta su četiri osnovna oblika societas: omnium bonorum, quaestus, alicuius negotiationis i unius rei. U suvremenom hrvatskom pravu, ortaštvo zadržava mnoge...
-
-
Societas u rimskom pravu s osvrtom na suvremeno hrvatsko uređenje
-
Iva Brezarić Ortaštvo (u rimskoj pravnoj tradiciji societas) je zajednica osoba i imovine bez pravne osobnosti u koju se dvije ili više osoba obvezuju uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. Nedvojbeno je kako njegov razvoj započinje od societas, tj. ugovora ius gentium kao prava koje je služilo radi olakšanja pravnog prometa Rimljana sa strancima u okolnostima procvata trgovine nakon Drugog punskog rata. No, u kontekstu podrijetla tog ugovora često se navodi i societas...
-
-
Societus u rimskom pravu s osvrtom na hrvatsko zakonodavstvo
-
Ivan Luis Glavich Mandarić Societas (društvena pogodba, ortaštvo) je konsenzualni kontrakt u rimskom pravu koji se sklapa u svrhu postizanja zajedničkog cilja članova. Sporazum volja (consensus), kojim nastaje, temelji se na načelu bona fides (dobra vjera). Societas je dvostrano obvezujući pravni posao s načelno jednakim pravima i dužnostima članova, koji se nazivaju socii (ortaci). Oni udružuju svoju imovinu ili rad, ili i jedno i drugo, radi ostvarenja zajedničkog, pravno dopuštenog cilja. U doba rimskog...
Paginacija
