Paginacija
-
-
Rad na daljinu
-
Katarina Bodul Rad na daljinu je oblik rada u kojem zaposlenici rade na drugim mjestima, različitima od centralnog ureda ili proizvodnih pogona. Iako rad na daljinu postoji i razvija se već desetljećima, njegova univerzalna definicija još uvijek ne postoji. Na razini Europske unije rad na daljinu reguliran je Okvirnim sporazumom o radu na daljinu iz 2002. godine. U hrvatski pravni sustav taj institut je uveden 2003. godine pod nazivom rad na izdvojenom mjestu rada. Ovaj rad sadržava pregled razvoja...
-
-
Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu
-
Daria Antoljak Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu izmijenjeni su u velikoj mjeri prilikom posljednje izmjene i dopune Zakona o radu. Tijekom pandemije COVID-19 iskazani su brojni nedostatci prijašnjeg zakonskog teksta te se pojavila potreba za detaljnijim uređenjem instituta. Sintagma rad na izdvojenom mjestu rada postojala je i prije zakonske izmjene, ali je dodana i sintagma rad na daljinu. Najbitnija je razlika u tome što rad na izdvojenom mjestu rada podrazumijeva rad od kuće ili rad iz...
-
-
Rad na određeno vrijeme kao nestandarni oblik zapošljavanja
-
Ivana Marijan Ugovorom o radu zasniva se radni odnos između radnika i poslodavca. Poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti...
-
-
Rad nedjeljom
-
Ana Baršić Nedjelja je još od davnina simbol odmora. Takvo shvaćanje nedjelje proizašlo je iz kršćanskog svetkovanja nedjelje kao dana Gospodnjeg, a svoje zakonsko priznanje dobila je u 4. stoljeću zahvaljujući rimskom caru Konstantinu I. Nedjelju možemo prije svega promatrati kao dan koji je određen za tjedni odmor radnika. Važnost tjednog odmora prepoznata je kako na međunarodnoj tako i na nacionalnoj razini. No, međunarodni akti više pažnje posvećuju minimalnom trajanju takvog odmora...
-
-
Rad osoba s invaliditetom
-
Martina Aščić Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Posebnu važnost za osobe s invaliditetom ima profesionalna rehabilitacija kao skup aktivnosti radi osposobljavanja invalida rada za rad uz očuvanje njegove preostale radne sposobnosti. Unatoč brojnim aktivnostima koje se provode...
-
-
Rad preko online platformi s osvrtom na sudsku praksu u predmetima protiv Ubera
-
David Ožanić Rad preko online platformi se prvi put počeo pojavljivati početkom 2000-ih godina zajedno sa sve većim napretkom pametnih telefona i aplikacija koje su omogućavale spajanje velikog broja ljudi. Iako je u tim početnim stadijima koncept rada preko online platformi bio jednostavan, te je ljudima omogućio da ostvare dodatni prihod, ubrzo je takav rad prerastao početne okvire unutar kojih se kretao te je prerastao u globalni fenomen. Neki pokazatelji ukazuju na to da bi do kraja 2021....
-
-
Rad putem agencija za privremeno zapošljavanje
-
Martina Vukašinović Rad putem agencija za privremeno zapošljavanje je rad koji odstupa od standardnog poimanja radnog odnosa. Riječ je o trostranom odnosu, a subjekti pravnih odnosa su agencija, korisnik kao drugi poslodavac kome se radnik ustupa, te ustupljeni radnik koji je u radnom odnosu s agencijom. U svrhu zaštite rada putem agencija za privremeno zapošljavanje i zaštite agencijskih radnika uspostavljeni su pravni okviri na međunarodnoj, europskoj, te nacionalnoj razini. U Republici Hrvatskoj...
-
-
Rad putem agencija za privremeno zapošljavanje u Europskoj Uniji i Republici Hrvatskoj
-
Juraj Vrankić Rad putem agencija za privremeno zapošljavanje je posebna vrsta radnog odnosa izraslog iz koncepta fleksigurnosti. Pojavljuje se kao sve češća alternativa standardnom radnom odnosu. U takvom radu dolazi do specifičnog, trostranog odnosa u kojem su sudionici agencija, korisnik i radnik. U radu se analiziraju razvoj, obilježja i uređenje takvog odnosa u međunarodnom, europskom i hrvatskom pravu, uz poseban osvrt na Direktivu 2008/104/EZ i Zakon o radu.
-
-
Rad s mladima kao dio profesije socijalnog rada
-
Stella Šimunić S obzirom na to da je koncept rada s mladima posljednjih godina u većem
fokusu nego li je to bio prije tridesetak godina, nužna je sistematizacija
dosadašnjih istraživanja i zaključaka u svrhu povećanja sveukupne svijesti o
važnosti ulaganja u mlade i sustavnog i sveobuhvatnog rada s njima.
Provedenim istraživanjima se pokazalo kako programi koji su uključivali rad
s mladima doprinose razvoju mladih (Merton, 2004). U spomenutom
istraživanju, mladi navode kako je sudjelovanje...
-
-
Rad u zajednici u Sjedinjenim Američkim Državama
-
Ana Bergovec Dok prilike za razvoj rada u zajednici u nekim državama kao što je Hrvatska, u prošlosti baš i nije bilo, to nije slučaj sa SAD-om. Štoviše, SAD i Velika Britanija smatraju se začetnicima rada u zajednici. U radu će se pokušati prikazati ključni događaji koji su na to utjecali. Sa svrhom pokušaja shvaćanja zašto danas rad u zajednici funkcionira na određeni način, u radu će se prikazati neki od primjera dobre prakse rada u zajednici. Poticanje stanovnika zajednica na...
-
-
Rad za opće dobro kao zamjena za kaznu zatvora ili novčanu kaznu
-
Marija Pešorda Institut rada za opće dobro uveden je u hrvatsko kazneno pravo relativno nedavno kao alternativa kazni zatvora i novčanoj kazni, a kao rezultat niza uzroka. Jedan od najvažnijih je prenapučenost zatvora, uzrokovana čestim izricanjem kratkotrajnih kazni zatvora, a drugi praktični razlog je financijske prirode, naime statistički podaci prema kojima država jedan dan boravka osuđenika u zatvoru plaća prosječno oko 300 kuna. Uz to, trend potiskivanja institucionalnih kaznenopravnih...
-
-
Rad za opće dobro u prekršajnom pravu kao alternativa novčanoj kazni
-
Martina Rukavina Rad se bavi institutom rada za opće dobro kao alternativi novčanoj kazni s naglaskom na prekršajni postupak gdje novčane kazne predstavljaju jednu od najčešće izricanih sankcija. Cilj rada je pobliže prikazati razvoj samog instituta rada za opće dobro te kako je on reguliran, prvenstveno u hrvatskom prekršajnom pravu, ali i u kaznenom, budući da je u kazneno pravo uveden ranije nego u prekršajno. I dok svjetska zakonodavstva rad za opće dobro, kao alternativu zatvorskim...
Paginacija
