Paginacija
-
-
Politička odgovornost dužnosnika
-
Ana Dragosavljević Kao oblik kontrole uprave možemo razlikovati više vrsta odgovornosti: pravna odgovornost, profesionalnu odgovornost, političko-demokratsku odgovornost, a u posljednje vrijeme javlja se i odgovornost za učinak. Politička odgovornost, kao odgovornost dužnosnika da djeluju u najboljem isteresu društva, predstavlja temelj moderne demokracije. To je odgovornost bez krivnje i namjere, a posljedica je prekida odnosa povjerenja. U prvom dijelu ovog rada objasnila sam tko su to dužnosnici i...
-
-
Politička odgovornot dužnosnika u RH
-
Ante Sladić Odgovornost kao pojam postoji od najranijih oblika društvenog uređenja i označava preuzimanje tereta za (ne) postignute rezultate. Diobom vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast dolazi do međusobnog nadzora jedne vlasti prema drugoj. Uspostavlja se odnos provjera i ravnoteža, a posljedica toga je pojava političke odgovornosti. Politička odgovornost znači da je svaki dužnosnik osobno odgovoran i bez svoje krivnje prema tijelu ili građanima koji su ga izabrali ili imenovali....
-
-
Politički savjetnici u hrvatskoj javnoj upravi
-
Katarina Bitanga Politički savjetnici prezentiraju osobe koje osiguravaju savjete ministru, predsjedniku vlade, odnosno premijeru kojima nude savjete i pomoć. A kada je riječ o Hrvatskoj javnoj upravi Zakonom o sustavu državne uprave političkim savjetnicima smatraju se osobe koje obavljaju poslove podrške koji se odnose na savjetovanje, strateško planiranje, komunikacija i suradnja s medijima i pružanje pomoći za obavljanje poslova. Najčešće je savjetovanje ideološkog, društvenog karaktera....
-
-
Politčka i etička relevantnost sukoba interesa
-
Morana Jugović Sukob interesa predstavlja normalnu životnu situaciju koja se povremeno pojavljuje u djelovanju i odlučivanju. Reguliranje i upravljanje sukoba interesa neophodno je u radu svih onih koji odlučuju o javnom interesu, kao što su to primjerice dužnosnici i političari. Sukob interesa nije korupcija, ali jest njeno predvorje. Korupcija i sukob interesa postali su ozbiljan globalni problem koje su prepoznale međunarodne organizacije poput Vijeća Europe, Organizacije za ekonomsku suradnju i...
-
-
Polje primjene konvencije UN-a o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe iz 1980. (CISG)
-
Ana Krišto Bečka konvencija, odnosno Konvencija UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe donesena je 1980.godine u Beču nakon mukotrpnog rada. Prvi je univerzalni kodifikacijski akt na području međunarodne prodaje robe. Izraz je suglasnosti u okviru UN-a, da je unifikacija prava međunarodne prodaje moguća i da je njezin tekst minimum prihvatiljiv za svaku državu. Danas Bečka konvencija obuhvaća više od sedamdeset zemalja (uključujući i Republiku Hrvatsku), što čini više od dvije...
-
-
Polje primjene članak 1. i opće odredbe članak 7. konvencije UN-a o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe
-
Marina Smoljanović Konvencija Ujedinjenih naroda o ugovorima o međunarodnoj kupoprodaji robe donesena je 1980.godine, a stupila je na snagu 1988. godine.
Članak 1.
Osnovni kriterij, stavak 1.:
Člankom 1. stavkom 1. CISG-a je propisano da je osnovni kriterij za njenu primjenu na ugovor o kupoprodaji robe, (sklapanje ugovora te prava i obveze prodavatelja i kupca), da su sjedišta ugovornih strana u različitim državama.
Dodatni kriteriji, stavak 1. točka a i b:
Iako ugovorne strane imaju svoja...
-
-
Poljoprivredne zadruge u Hrvatskoj
-
Andrea Martinović Zadruga je društvo kojim zajedničkim radom upravljaju njeni članovi, te ostvaruju interese i ciljeve radi kojih je zadruga osnovana. Temeljne zadružne vrijednosti su: samopomoć, samoodgovornost, demokratičnost, jednakost, pravičnost i solidarnost. Prva zadruga u Republici Hrvatskoj osnovana je 1864. godine u Korčuli i taj događaj označava početak razvoja zadrugarstva u Hrvatskoj. Temeljni zakon koji uređuje zadruge je Zakon o zadrugama koji propisuje da zadrugu može osnovati...
-
-
Položaj Predsjednika u Mađarskoj, Bugarskoj i Poljskoj
-
Sara Orlić U ovom radu, zanima nas politika koja proučava obilježja, organizaciju i funkcioniranje vlasti i vlada kao političkog fenomena, politički ustroj društva i društvenih organizacija te prirodu i funkcioniranje različitih političkih sustava i institucija.
Tijekom godina razvile su se različite vrste demokracije s obzirom na odnos vlade, parlamenta i predsjednika te njihove međusobne odnose, prava i obveze. Uloga predsjednika države u predsjedničkom, polupredsjedničkom i...
-
-
Položaj arbitra u arbitražnom postupku
-
Silvija Horvat Ključni nositelji arbitražnog postupka su arbitri. Za uspješnu arbitražu potrebno je da su arbitri stručni, iskusni, učinkoviti, nezavisni i nepristrani. U ovom diplomskom radu riječ je karakteristikama arbitra, postupku njihova imenovanja, pravima i dužnostima arbitra te izuzeću i zamjeni arbitara primjenjujući usporedno pravila institucionalne arbitraže, ad hoc arbitraže i domaćeg zakonodavstva.
-
-
Položaj diplomacije u hrvatskom pravnom sustavu
-
Marko Koraj Položaj diplomacije u hrvatskom pravnom sustavu razmatra se na više razina. Temeljne odredbe kojima je omogućen daljnji razvoj kodifikacije vanjskih poslova i diplomacije unesene su u prvi Ustav Republike Hrvatske, donesen 22. prosinca 1990. godine. Na osnovu i u skladu sa danim ovlastima, 1991. godine, donesen je i prvi zakon koji je uređivao područje diplomacije pod nazivom Zakon o inozemnim poslovima (danas: Zakon o vanjskim poslovima). Navedeni Zakon, protekom godina i u skladu sa...
-
-
Položaj djece u brakorazvodnim postupcima
-
Ivana Lujić Cilj ovog diplomskog rada je prikazati položaj djece u brakorazvodnim postupcima. Dijete se smatra strankom u svim postupcima u kojima se odlučuje o njegovim pravima i interesima, te se u radu naglasak stavlja na zaštitu njegovih prava i interesa. U tu svrhu posebno su analizirane Konvencija o pravima djeteta i Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava te Obiteljski zakon. Brak je životna zajednica muškarca i žene. Međutim nepostojanje sklada u odnosima između muškarca i...
-
-
Položaj državnih službenika u Republici Hrvatskoj
-
Iva Glavač Pojam „javna služba“ (service public) razvio se krajem 19.stoljeća kroz praksu francuskog Državnog savjeta, a izvorno je označavao aktivnost uprave po načelima javnog prava. U Njemačkoj, pak, proizlazi iz filozofskih ideja Friedricha Hegela o državnom službeniku koji stoji između građana i društva i čija je uloga zaštititi društvo, osigurati pravednost putem pravila i balansirati između suprotstavljenih egoističnih interesa unutar zajednice. Općenito, pojam javnog...
Paginacija
