Konfliktna kohabitacija u Republici Hrvatskoj na primjeru izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske

završni rad

• Naslov (engleski): Conflictual cohabitation in the Republic of Croatia on the example of the election of the Chief Justice of the Supreme Court
• Autor: Tina Kancir
• Mentor: Ana Horvat Vuković (mentor)
• Član povjerenstva: Ana Horvat Vuković (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Đorđe Gardašević (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Kanceljak (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Ustavno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-07-12, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo

Sažetak

Sažetak na hrvatskom:
U veljači 2021. godine u Republici Hrvatskoj započeo je proces izbora nove osobe koja će obnašati funkciju predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VSRH). Proces tog izbora je unutar hrvatske stručne i ine javnosti doveo do određenog iskrenja i razilaženja u stavovima među domaćim pravnim stručnjacima, napose onima specijaliziranima na polju ustavnog prava. Sve skupa bilo je i znatno medijski popraćeno, a istupi u medijima bili su živi.
Osoba odgovorna za nastanak trenutne situacije u velikoj mjeri je predsjednik Republike Hrvatske, g. Zoran Milanović (u daljnjem tekstu: predsjednik RH), koji je zagovarao prof. dr. sc. Zlatu Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VSRH). Zbog toga se može reći da je ona bila „njegova kandidatkinja“. Ova situacija nam je osvijestila da trenutno u javno-političkom životu Republike Hrvatske imamo kohabitaciju između predsjednika RH i predsjednika Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada RH), koja ne teče glatko jer su oni predstavnici međusobno poprilično udaljenih političkih opcija i svjetonazorskih polova. Proces izbora predsjednika VSRH-a poslužit će kao primjer za oslikavanje konfliktne kohabitacije.
Osnovni pravni izvor koji regulira izbor predsjednika VSRH-a je Ustav Republike Hrvatske U svom članku 119. stavku 2. Ustav normira da će predsjednika VSRH-a izabrati Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor) na temelju dostavljenih mišljenja Opće sjednice VSRH-a i Saborskog odbora za pravosuđe o kandidatu za izbor, a kandidata Saboru predlaže predsjednik RH. Važno je primijetiti da je norma o predlagatelju kandidata vrlo štura, spominje se samo da predsjednik RH predlaže kandidata za predsjednika VSRH-a. U Ustavu nema daljnje razrade procedure izbora predsjednika VSRH-a. Ova ustavna odredba zahtijeva svoju razradu kroz provedbeni zakon. U ovoj situaciji, provedbeni zakon je Zakon o sudovima (u daljnjem tekstu: ZoS).
Zakon o sudovima iz 2018. godine u članku 44.a propisuje da postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće (u daljnjem tekstu DSV) objavljivanjem javnog poziva. Važno je napomenuti da izbor započinje objavom javnog poziva DSV-a, a ne predlaganjem kandidata od strane predsjednika RH Saboru. Predsjednik RH izričito smatra predlaganje kandidata za predsjednika VSRH-a svojom izravnom ustavnom ovlasti te smatra da su dijelovi ZoS-a koji reguliraju proceduru izbora predsjednika VSRH-a bespredmetni. Upravo oko tih normi su se vodile najžešće rasprave i pokretali prijedlozi za ocjenu njihove ustavnosti.

Sažetak (engleski)

In February 2021, in the Republic of Croatia, the process of electing a new person for the
position of the Justice of the Supreme Court of the Republic of Croatia began. The process quickly became a bone of contention and caused a
wide divergence of views among Croatian legal experts, particularly those specialized in the
field of constitutional law. There was substantial media coverage with effervescent media
appearances.
To a large extent, the person responsible for the emergence of the current situation is the
President of the Republic of Croatia, Zoran Milanović , who
advocated for Zlata Đurđević to be the next Justice of the Supreme Court. Therefore it can be
said that she was "his candidate". This situation made it acutely aware that currently in the
Croatian public and political life, there is an unpleasant cohabitation between the President
and the Prime Minister due to their quite opposing political and world views. The process of
electing the Supreme Court Justice serves as an example of the conflictual cohabitation.
The fundamental legal source which regulates the election of the Supreme Court Justice is the
Constitution of the Republic of Croatia. In the article 119,
paragraph 2, the Constitution stipulates that Supreme Court Justice is elected by the Croatian
Parliament on the basis of the submitted opinions of the General
Session of the Parliament and the Parliamentary Committee for the Judiciary on the candidate,
proposed to the Parliament by the President. It is important to note that the norm on the
nominator of a candidate is quite vague, it is only mentioned that the President nominates a
candidate for the Supreme Court Justice. In the Constitution, there is no further elaboration of
the procedure for electing the Supreme Court Justice. This constitutional provision requires its
elaboration through adopting implementing acts. In this situation, the implementing act is the
Court Act.
The Court Act from 2018 stipulates in Article 44a that the procedure for electing the Justice
of the Supreme Court is initiated by the State Judicial Council by publishing an open call. It is
important to note that the election begins with the publication of the open call, and not when
the President proposes the candidate to the Parliament. The President expressly considers the
nomination of candidates for the Supreme Court Justice to be his direct constitutional
authority and considers that the parts of the Court Act that regulate the procedure for electing
the Supreme Court Justice are irrelevant. The most heated debates concerned precisely these
norms and proposals for the evaluation of their constitutionality were initiated.

• Ključne riječi: Kohabitacija; izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske; Ustav Republike Hrvatske; Zakon o sudovima; javni poziv.
• Ključne riječi (engleski): cohabitation; election of justice of supreme court of Republic of Croatia; Constitution of Republic of Croatia; The Court act; open call
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:612302
• Studijski program: Naziv: Javna uprava; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: prijediplomski; Akademski / stručni naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave (bacc. admin. publ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-10-18 10:18:34