Naslov Konkubinat - izvanbračna zajednica u rimskom pravu s osvrtom na suvremeno hrvatsko pravo Naslov (engleski) Concubinage - consensual union in roman law with a review of contemporary Croatian law Autor Paula Košutić Mentor Tomislav Karlović (mentor)Član povjerenstva Tomislav Karlović (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Ivan Šimović (član povjerenstva)Član povjerenstva Henrik-Riko Held (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2023-07-05, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Institucija braka smatra se jednom od najvažnijih socijalnih ustanova koja svoje korijene povlači još iz razdoblja rimskog prava, naročito u smislu braka kakav se sklapa u društvima pripadnima judeo-kršćanskoj tradiciji. Iako je i u suvremenom dobu veoma značajna ta institucija, ona ipak nema jednaku važnost zbog postojanja alternativne zajednice zvane izvanbračna zajednica, s jednakim pravnim učincima, a u kojoj osobe mogu ostvariti svoju potrebu za bliskošću. Kako se može reći da brak ima temelje u rimskoj pravnoj tradiciji, tako se na sličan način može reći da suvremena izvanbračna zajednica dijeli sličnosti s odgovarajućom zajednicom u rimskoj pravnoj tradiciji, zvanoj konkubinat. Precizno vrijeme nastanka instituta konkubinata teško je utvrditi. Taj institut gotovo da i nije bio spominjan sve do Plautovih književnih tekstova, dok je tek bračnim zakonodavstvom cara Augusta konkubinat stekao pravnu relevantnost, iako doduše u biti tek usputno i posredno. Zbog toga je na pravnicima klasičnog doba bio zadatak protumačiti doseg i dati svoje poimanje konkubinata te kome bi bilo dozvoljeno biti u takvoj zajednici, a s obzirom na Augustove zakone kojima su uvedene mnoge zabrane vezane uz sklapanje braka. Zabrane su otvorile put konkubinatu kao zajednici koja je bila alternativna braku, ali nije dijelila pravne učinke braka. Naime, konkubina i djeca rođena u konkubinatu nisu imali prava kakva su imali supruga i djeca rođena u braku, a koja su se ponajviše odnosila na nasljedstvo. Tek u postklasičnom razdoblju su carevi uveli institut kojim bi se omogućilo da i djeca rođena u konkubinatu imaju pravo na nasljedstvo, legitimatio.
Iako se možda na prvu čini kao da su konkubinat u rimskoj pravnoj tradiciji i izvanbračna zajednica u suvremenom hrvatskom pravu slični, oni su poprilično različiti u pogledu učinaka. Iako je kod oba instituta riječ o monogamnoj trajnoj zajednici života muškarca i žene, sličnosti tu staju. Razlike postoje u razlogu ulaska u te zajednice; dok je u rimskom pravu takva zajednica bila proširena zbog mnogih zabrana sklapanja braka koje su uveli Augustovi zakoni, u Republici Hrvatskoj osobe ulaze u izvanbračnu zajednicu jer to žele, a ne zato što im je zabranjeno sklopiti brak. Razlike su vidljive i u učincima koje proizvode ti instituti. U Republici Hrvatskoj su izvanbračna djeca izjednačena s bračnom (osim prilikom utvrđivanje očinstva), što znači da imaju pravo na uzdržavanje i nasljedno pravo kao i bračna djeca. Isto tako, izvanbračni drug je izjednačen s bračnim drugom u pogledu imovinskih odnosa, uzdržavanja, ali i nasljednog prava.
Sažetak (engleski) The institution of marriage is considered as one of the most important social institutions that traces its roots to the period of Roman law, especially in the sense of marriage as contracted in the societies based on Judeo-Christian tradition. Although this institution is still very important in the modern age, its importance is not as high as before due to the existence of an alternative union called cohabitation, with equal legal effects, in which people can realize their need for closeness. Just as it can be said that marriage has its legal foundations in Roman law, it can similarly be said that the contemporary cohabitation shares similarities with the corresponding union in the Roman legal tradition, called concubinage. It is difficult to determine the precise time of the establishment of concubinage. The institute was hardly mentioned until Plaut's literary texts, while it acquired legal relevance only with the marital legislation of Emperor Augustus, and then only incidentally and indirectly. Because of that, the jurists of the classical had a task of interpreting the limits of concubinage and to give their understanding of the concept of concubinage and who would be allowed to be in such a union, considering the Augustus’ laws which introduced many prohibitions related to marriage. The prohibitions paved the way for concubinage as a community that was an alternative to marriage, but did not share legal effects of marriage. Namely, the concubine and the children born in concubinage did not have the same rights as the wife and the children born in marriage, which mostly related to inheritance. It was only in the post-classical period that the smperors introduced institute which would allow children born in concubinage to have the right to inheritance, the institute of legitimation.
Although at first it may seem that concubinage in the Roman legal tradition and cohabitation in modern Croatian law are similar, they are quite different in terms of legal effect. Although both institutes are monogamous permanent unions of a man and a woman, the similarities end there. There are differences in the reasons for entering such unions; while in Roman law such union was widely used due to many prohibitions related to marriage imposed by the laws of Augustus, in the Republic of Croatia people enter into a cohabitation because they want to. Differences are also visible in the legal effects produced by these institutes. In the Republic of Croatia, all illegitimate children are equal to children born in marriage (expect when establishing paternity), which means that they have the same right to maintenance and inheritance rights as children born in marriage. Likewise, an extramarital partner is equal to a spouse in terms of property relations, maintenance and inheritance rights.
Ključne riječi
konkubinat
rimsko pravo
Digesta
izvanbračna zajednica
pravni učinci izvanbračne zajednice
Ključne riječi (engleski)
concubinage
Roman law
Digesta
cohabitation
legal effects of cohabitation
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:199:219200 Studijski program Naziv: Pravo Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2023-07-07 09:03:23
