Analiza reformi mirovinskog sustava u zemljama Srednje Europe

diplomski rad

• Naslov (engleski): Analysis of pension system reforms in Central European countries
• Autor: Lucija Bašnec
• Mentor: Zdenko Babić (mentor)
• Član povjerenstva: Zdenko Babić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jelena Matančević (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Danijel Baturina (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Socijalna politika); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Socijalne djelatnosti

Sažetak

Mirovinski sustav jedan je od najvažnijih sustav socijalne sigurnosti neke zemlje. Zemlje Srednje Europe 90-ih su godina prošlog stoljeća bile suočene s krizom mirovinskih sustava koji su obliku u kojem su postojali bili neizdrživi. Razlozi su bili starenje populacije, nezaposlenost koja se rješavala prijevremenim umirovljenjem, pojava sive ekonomije. Kako bi se učinili održivijima, Svjetska banka predlaže drastičnu reformu mirovinskog sustava koja se temeljila na čileanskom modelu. Koncept je bilo uvođenje tri mirovinska stupa; prvi je bio javni obavezni stup međugeneracijske solidarnosti (PAYG), drugi stup je bio obavezni privatni mirovinski stup kapitalizirane štednje, a treći stup je bio dobrovoljni privatni stup. Reforme po uzoru na zemlje Latinske Amerike prihvatile su Hrvatska, Poljska, Slovačka i Mađarska, a Češka i Slovenija protivile su se tako drastičnim reformama te su reformiranju mirovinskog sustava pristupile s fokusom na promjene u prvom stupu. Ostatak zemalja je uslijed globalne financijske krize bio suočen i s krizom mirovinskih sustava koje je opteretio golemi tranzicijski trošak. Posljedično, Poljska i Mađarska s vremenom su odustale od reforme te znatno smanjile drugi stup i učinile ga dobrovoljnim. Slovačka je provela niz mjera kako bi osiguranike ponovo privukla u prvi stup. Hrvatska je jedna od zemalja koja je odlučila zadržati obavezni drugi stup kapitalizirane štednje te je kroz godine nastojala reformama povisiti zakonsku dob umirovljenja.

Sažetak (engleski)

The pension system is one of the most important systems of social security in a country. Central European countries faced a crisis of their pension systems in the 90s, the reasons being aging of the population, unemployment that was being solved with premature retirement, and grey economy that wasn't taxed. To solve named issues, the World Bank proposed drastic reform of the system modeled by the Chilean reform. The concept of reform is the three pillar system. The first pillar was PAYG system, secnod was obligatory private pillar of capitalized savings, and the third was a voluntary private pillar. The reforms were implemented by Croatia, Poland, Slovakia, and Hungary, while Czech republic and Slovenia were opposed to such drastic measures. They implemented the reform that was focused mostly on the first pillar. The rest of the countries were faced with big transition costs. Consequently, Poland and Hungary reversed the reform, Slovakia implemented measures to attract people back to the first pillar and Croatia is one of the countries that decided to keep the second obligatory pillar of capitalized savings and through years tried to raise the statutory age for retirement to make its pension system more sustainable.

• Ključne riječi: kriza; demografsko starenje; reforma; mirovinski sustav; tranzicijski trošak
• Ključne riječi (engleski): crisis; population ageing; reform; pension system; transitional cost
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:022076
• Studijski program: Naziv: Socijalna politika; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra socijalne politike (mag.soc.pol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-11-07 09:53:55