Pages
-
-
Ugovor o građenju s odredbom "Ključ u ruke"
-
Nicole Rodić Odredba „ključ u ruke“, kao posebna oznaka ugovora o građenju, znači da Izvođač na sebe preuzima obvezu samostalnog obavljanja svih radova koji su potrebni za izgradnju i uporabu cjelovitog objekta. Nije čest slučaj da je u nekom pravnom poretku odredba „ključ u ruke“ definirana samim zakonom, no u hrvatskom pravu to je već učinjeno sa ZOO/91. Definicija odredbe u sebi sadrži jedan značajan propust kojim se omogućuje ugovaranje odredbe „ključ u ruke“ i u...
-
-
Ugovor o isključivoj distibuciji i pravo tržišnog natjecanja
-
Anja Fabek Ugovori o distribuciji su neimenovani, sui generis ugovori trgovačkog prava. Ugovorima o distribuciji zajednički nazivamo svaki takav sui generis ugovor koji ima ekonomsku svrhu. Iz samog naziva ugovora o distribuciji vidljiva je njihova temeljna funkcija, a to je distribucija robe i usluga. Predstavljaju novitet koji poduzetnici sve više koriste. Razvoj ekonomskih funkcija prodaje robe te pojačana konkurencija na domaćem i međunarodnom tržištu potiču njihovu sve veću...
-
-
Ugovor o jamstvu
-
Martina Tadić Ovaj završni rad usmjeren je na objašnjavanje bitnih karakteristika ugovora o jamstvu. Sastoji se od tri dijela. Prvi dio je usmjeren na predmet jamstva i općenito na institut jamstva, drugi dio je usmjeren na odnos između vjerovnika i jamca, dok je treći dio baziran na odnosu između jamca i dužnika.Također, spomenuta je važnost predugovornog informiranja jamca kod potrošačkog kreditiranja. Na samom kraju objašnjena je zastara i ostali načini prestanka jamstva.
-
-
Ugovor o jamstvu
-
Andrea Jurakić Ugovor o jamstvu vrsta je osobnog pojačanja ugovornog odnosa. Sklapaju ga vjerovnik i jamac te se njime jamac obvezuje vjerovniku da će ispuniti pravovaljanu i dospjelu obvezu glavnog dužnika ako on to ne učini. Sklapa se u pisanom obliku te jamstvo može preuzeti samo osoba koja ima potpunu poslovnu sposobnost. Dvije su glavne karakteristike ugovora o jamstvu. Akcesornost znači da je ugovor o jamstvu sporedan ugovor te o svemu ovisi i slijedi pravnu sudbinu glavnog ugovora između...
-
-
Ugovor o javnoj nabavi
-
Martina Pažin Tošaj Ugovor o javnoj nabavi je konsenzualni, dvostranoobvezni, naplatni, obvezujući ugovor koji su stranke sklopile u pisanom obliku nakon što su se usuglasile o predmetu ugovora i cijeni, kao bitnim sastojcima ugovora. Iako pravna priroda ugovora o javnoj nabavi nije uređena zakonom, zakonodavac je izričito propisao u Zakonu o javnoj nabavi da se za ispunjenje ugovornih obveza iz Ugovora o javnoj nabavi primjenjuje Zakon o obveznim odnosima, a sporovi koji se javljaju izvršavanjem tog...
-
-
Ugovor o javnoj usluzi u cestovnom prijevozu putnika u Republici Hrvatskoj
-
Gabriela Bekina Ovim će se radom proučiti kako funkcionira cestovni linijski promet u županijama u Republici Hrvatskoj. U cijeloj Europskoj uniji postoji obveza obavljanja javnih usluga, među kojima je i pružanje usluge javnog cestovnog prijevoza putnika, a aktima Unije je propisano sklapanje ugovora o javnim uslugama u cestovnom prijevozu putnika. Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, dužna je djelovati u skladu s pravnim poretkom Europske unije. U radu će se objasniti proces sklapanja...
-
-
Ugovor o kreditu
-
Domagoj Perić Kreditni poslovi u širem smisli smatraju se temeljima modernog gospodarstva jer bez kreditiranja ne bi bilo moguće ostvariti brzinu rasta i razvoj kojim svakodnevno svjedočimo na globalnoj razini. U ovom radu dati ću prikaz pravnog uređenja ugovora o kreditu na način da ću razložiti njegove ključne elemente i objasniti njihovu ekonomsku svrhu. U okviru hrvatskog pravnog poretka ugovor o kreditu u svojoj biti odgovara institutu zajma, međutim, on je ipak individualiziran kao...
-
-
Ugovor o kupoprodaji
-
Franko Selak U ovom završnom radu obradit ću temu koja govori o jednom od ugovora obveznog prava, a to je ugovor o kupoprodaji. Prvi dio rada govorit će o kupoprodajnom ugovoru općenito, o obliku u kojem ugovor mora biti sklopljen te o izvorima prava koji uređuju kupoprodaju kao takvu. Nadalje, razraditi ću bitne sastojke ugovora bez kojih on ne bi niti postojao, a to su stvari, prava i cijena. Drugi dio završnog rada biti će usmjeren pobližem objašnjavanju prava i obveza prodavatelja i kupca....
-
-
Ugovor o kupoprodaji poduzeća
-
Martina Klak Kupoprodaja poduzeća (asset deal) jedan je od način prijenosa poduzeća drugome nositelju. Asset deal obično se koristi prilikom prijenosa malih i srednjih poduzeća. Do njega dolazi sklapanjem ugovora o kupoprodaji poduzeća. Tim ugovorom prodavatelj se obvezuje da će u korist kupca učiniti sva potrebna raspolaganja koja su potrebna da mu prenese sve ono što čini poduzeće. Isto vrijedi i za kupoprodaju pogona. Kupoprodaja se može ostvariti putem jednog ugovora ili više njih,...
-
-
Ugovor o leasingu
-
Marko Dokmanić Rad obuhvaća nastanak leasinga, uzroke nastajanja, razvoj u svijetu i u Hrvatskoj, sam pojam iz različitih kuteva gledišta i sl. Nadalje, obuhvaća i primjenu leasinga u poslovanju u Hrvatskoj do donošenja Zakona o leasingu 2006. godine. Zatim se obrađuje sam Zakon o leasingu, simultano kroz dvije verzije i uspoređuje se sa komparativnim rješenjima i dostupnom teorijom. Centralni dio rada jest ugovor o leasingu (bitni sastojci, subjekti, objekti, prava i obveze subjekata, odnos prema...
-
-
Ugovor o licenciji
-
Mirela Vavra Ubrzano stvaralaštvo i sve veći tehnološki napredak stvorili su potrebu za zaštitom nematerijalne imovine čije iskorištavanje može biti vrijedan temelj ili doprinos poslovanju. Međutim, nositelj nematerijalnog prava ne mora ga sam iskorištavati, nego ga može ustupiti drugome na korištenje temeljem ugovora o licenciji. Ugovor o licenciji je ugovor kojim se davatelj licencije obvezuje ustupiti stjecatelju licencije u cjelini ili djelomično pravo iskorištavanja izuma, znanja i...
-
-
Ugovor o licenciji
-
Josip Brekalo Za ugovor o licenciji možemo reći da je jedan od onih ugovora koji se razvijaju u skladu s vremenom i napretkom čovječanstva te potrebom uređenja pojedinih pravnih odnosa. Ugovorom o licenciji se uređuju odnosi između izumitelja i ostalih stvaratelja i subjekata koji gospodarski iskorištavaju stvaralaštvo drugih. Od svojih početaka u srednjem vijeku, kada je tadašnje intelektualno vlasništvo uglavnom bilo predmetom kupoprodaje i kada su se tek pokazivali počeci potrebe i...
Pages
