Pages

Službenički odnosi u lokalnoj i područnoj samoupravi u Republici Hrvatskoj
Službenički odnosi u lokalnoj i područnoj samoupravi u Republici Hrvatskoj
Alma Mehulić
Tema završnog rad je „Službenički odnosi u jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj“. Završni rad je podijeljen na uvod, devet poglavlja, zaključak i literaturu. U uvodu sam navela razloge odabira teme završnog rada i razloge analize odredba Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Drugo poglavlje nosi naziv „Pretpostavke prijma u službu“ i u njemu su objašnjene pretpostavke prijma u službu u...
Službenički sustav Europske unije
Službenički sustav Europske unije
Vanja Popović
Ključan faktor za funkcioniranje svake organizacije, pa tako i jedne od najvećih i najvažnijih u svijetu, Europske unije, su ljudi zaposleni u njoj. Svaka od institucija Europske unije zapošljava građane iz država članica, a određeni broj njih obavlja upravne i službeničke poslove. Brojnim propisima, pravilnicima i odlukama Europske unije nastojalo se konkretnije urediti njezin odnos sa službenicima. Ovim radom nastoji se objasniti pojam i značenje službeničkog sustava Europske...
Službenički sustav u lokalnoj smoupravi u odabarnim zemljama
Službenički sustav u lokalnoj smoupravi u odabarnim zemljama
Anita Puklin
U radu se daje komparativni prikaz elemenata službeničkog sustava u lokalnoj samoupravi u odabranim postsocijalistčkim zemljama. Za komparativnu analizu odabrane su jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Albaniji. Zbog lakšeg razumijevanja koncepta službeničkog sustava, prvi dio rada opisuje pojam i elemente službeničkog sustava u užem smislu općenito, daje prikaz merit sustava kao osnovnog elementa svakog modernog službeničkog sustava, kao i...
Služnost u rimskom pravu
Služnost u rimskom pravu
Ivana Ištuk
Služnosti su u pravnoj sistematizaciji dio stvarnih prava koja, uz obvezno i nasljedno pravo, čine imovinsko pravo. Iz toga možemo zaključiti da za služnosti vrijede sva pravila stvarnog prava i da se služnostima uređuju odnosi među ljudima s obzirom na stvari. Daljnjom analizom uočavamo da služnosti u podjeli stvarnih prava spadaju u stvarna prava na tuđoj stvari (iura in re aliena). Pojam služnosti kroz razvoj rimskog prava se mijenjao i prvotno je imao uže značenje koje je...
Smanjena i bitno smanjena ubrojivost u kaznenom pravu Republike Hrvatske
Smanjena i bitno smanjena ubrojivost u kaznenom pravu Republike Hrvatske
Lukre Đuka-Alemani
Smanjena ubrojivost je stanje u kojem je sposobnost počinitelja kaznenog djela da shvati značenje vlastitog postupanja ili da tim postupanjem upravlja smanjena zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili druge, teže duševne smetnje. Ovisno o svom stupnju uzrokuje različite pravne učinke. Počinitelju koji je tempore criminis bio smanjeno ubrojiv može se ublažiti kazna, ukoliko postoje druge olakotne okolnosti. Počinitelju koji je...
Smanjena ubrojivost u kaznenom pravu
Smanjena ubrojivost u kaznenom pravu
Monika Lorković
Bitno smanjena ubrojivost je institut kaznenog prava kod kojeg počinitelj kaznenog djela zbog bioloških osnova, kao što su duševna bolest, privremena duševna poremećenost, nedovoljni duševni razvitak ili neka druga teža duševna smetnja, u trenutku počinjenja kaznenog djela nije mogao u potpunosti vladati svojom voljom niti u potpunosti shvatiti značenje svojeg postupanja. Takvo stanje može dovesti do ublažavanja kazne i zbog bitno smanjene ubrojivosti se izriče i sigurnosna...
Smanjenje temeljnog kapitala u dioničkom društvu
Smanjenje temeljnog kapitala u dioničkom društvu
Marino Percan
Završni rad Smanjenje temeljnoga kapitala u dioničkom društvu kao pravni institut uređen čl. 342. - 354. Zakona o trgovačkim društvima bavi se zakonskim odredbama smanjenja temeljnoga kapitala u dioničkom društvu na način da se obrađuju oblici i načini smanjenja temeljnoga kapitala u dioničkom društvu. Kroz sva tri zakonom uređena načina smanjenja temeljnoga kapitala u dioničkom društvu tj. kao redovno smanjenje temeljnoga kapitala, pojednostavnjeno smanjenje temeljnoga...
Smjernice ekonomske i fiskalne politike
Smjernice ekonomske i fiskalne politike
Anja Horvatiček
Ovaj rad sastoji se od šest poglavlja. U prvom se navodi kratak uvod sa naznakom teme i cilja ovog rada, kroz drugo i treće poglavlje obrađuju se pojmovi vezani uz državni proračun te same Smjernice ekonomske i fiskalne politike kroz određena razdoblja kako bi kroz četvrto i peto poglavlje sažeto i jednostavno prikazao osvrt na same Smjernice te izveo zaključak. Svake bi Smjernice ekonomske i fiskalne politike trebale poslužiti za izradu prijedloga proračuna, projekcija i...
Smrtna kazna
Smrtna kazna
Mirela Tkalčić
Smrtna kazna postojala je u svim povijesnim razdobljima, u najrazličitijim društvima, a u nešto promijenjenom obliku održala se sve do danas. Od kraja 19. stoljeća počinje se kod mnogih buditi svijest o njezinoj moralnoj pogrešnosti i započinje pokret za njezino ukidanje potaknut željama za zaštitu ljudskih prava. Pokret je prošao dug put kako bi postigao rezultate koje vidimo danas i kako bi većina zemalja svijeta ukinula ili ograničila smrtnu kaznu, no i dalje postoje one...
Smrtna kazna u kontekstu njene opravdanosti i ljudskih prava
Smrtna kazna u kontekstu njene opravdanosti i ljudskih prava
Bartul Marušić
Smrtna kazna oduvijek je bila predmet polemike i teorijske rasprave između pravnika, filozofa, humanista i političara. Njezina ireverzibilnost, ponaročito u slučaju greške nad nevinima, nehumanost i prijepornost gotovo svake dosadašnje metode izvršavanja zazivaju averziju prema kapitalnoj sankciji uz već postojeće dugotrajne i doživotne zatvore za najteža djela i oblike. To je i razlog njene kompletne abolicije u međ. zajednici Europske Unije i zabrane izručivanja zatvorenika...
Societas u rimskom pravu s osvrtom na suvremeno hrvatsko uređenje
Societas u rimskom pravu s osvrtom na suvremeno hrvatsko uređenje
Iva Brezarić
Ortaštvo (u rimskoj pravnoj tradiciji societas) je zajednica osoba i imovine bez pravne osobnosti u koju se dvije ili više osoba obvezuju uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. Nedvojbeno je kako njegov razvoj započinje od societas, tj. ugovora ius gentium kao prava koje je služilo radi olakšanja pravnog prometa Rimljana sa strancima u okolnostima procvata trgovine nakon Drugog punskog rata. No, u kontekstu podrijetla tog ugovora često se navodi i societas...
Societus u rimskom pravu s osvrtom na hrvatsko zakonodavstvo
Societus u rimskom pravu s osvrtom na hrvatsko zakonodavstvo
Ivan Luis Glavich Mandarić
Societas (društvena pogodba, ortaštvo) je konsenzualni kontrakt u rimskom pravu koji se sklapa u svrhu postizanja zajedničkog cilja članova. Sporazum volja (consensus), kojim nastaje, temelji se na načelu bona fides (dobra vjera). Societas je dvostrano obvezujući pravni posao s načelno jednakim pravima i dužnostima članova, koji se nazivaju socii (ortaci). Oni udružuju svoju imovinu ili rad, ili i jedno i drugo, radi ostvarenja zajedničkog, pravno dopuštenog cilja. U doba rimskog...

Pages