Glavna tema rada je pregled razvoja upravnog sudovanja te žalbe u upravnom sporu u Republici Hrvatskoj kroz različita povijesna razdoblja i različite državne tvorevine čiji je dio bila Republika Hrvatska. Rad prati upravni spor od jednostupanjskog u Austro-Ugarskoj Monarhiji gdje nije bila moguća žalba, preko višestupanjskog u Jugoslaviji s ograničenom mogućnošću žalbe pa do modernih vremena gdje je Hrvatska nakon osamostaljenja razvila vlastiti upravni spor, ponovno od jednostupanjskog do dvostupanjskog s mogućnošću žalbe. Analizira se ustroj upravnog suda koji se od centralističkog i jednostupanjskog sa sjedištem u Zagrebu razvio u dvostupanjski s regionalnim centrima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu te Visokog upravnog suda sa sjedištem u Zagrebu. Posebno se prati Zakon o upravnom sporu iz 2010. g. (u daljnjem tekstu ZUS) i njegove novele iz 2012. i 2014. g. Više autora smatra da sadašnji sustav upravnog sudovanja ima nedostatke s čijim mišljenjem se slažem i smatram da će doći do novih novela čiji će cilj biti ustroj efikasnijeg sustava i bolja zaštita prava u upravnom sudovanju.