Depresija kao (psiho)socijalni rizik

završni specijalistički

• Autor: Petra Siladi
• Mentor: Marina Ajduković (mentor)
• Član povjerenstva: Lucija Vejmelka (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Studij socijalnog rada); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-03-07, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Socijalne djelatnosti; Teorija socijalnog rada

Sažetak

Depresija je ozbiljan psihički poremećaj i sve učestalija bolest suvremenog društva. Depresivni je poremećaj češći od svih psihijatrijskih poremećaja općenito te utječe na kvalitetu života više od većine fizičkih oboljenja. Brojna su istraživanja pokazala da neki stresni događaji mogu uzrokovati razvoj depresivnog poremećaja djece i odraslih. Depresija je poremećaj karakteriziran simptomima depresivnog raspoloženja ili pretjerane tuge, gubitkom interesa za određene aktivnosti, problemima sa snom, psihomotornom retardacijom ili agitacijom, umorom ili nedostatkom energije, osjećajem bezvrijednosti ili krivnje. Muškarci i žene na različit način proživljavaju depresiju i pritom se smatra da kod žena postoji veći rizik obolijevanja od te bolesti.
Jedan od načina na koji osoba ostvaruje svoj identitet jest ostvarenje radne uloge a kroz nju dobiva i ostale dobrobiti kao što su zarada, povišenje razine aktivacije, raznolikost okoline i socijalnih interakcija te vremenska struktura dana. Zbog svih prednosti koje rad nudi nezaposlenost predstavlja plodno tlo za razvoj depresije te može imati pogubne socijalne i psihološke učinke. Negativan utjecaj nezaposlenosti na zdravlje donose i smanjeni financijski resursi te je utvrđeno da su lošiji prihodi povezani s većom smrtnošću, lošijim fizičkim i psihičkim zdravljem, manjim procjenama osobne dobrobiti i sreće te lošijim razinama funkcioniranja na socijalnom planu. Posjedovanje tih resursa može ublažiti stresove nezaposlenosti.
Roditeljstvo je dinamičan i uzajamni socijalni proces koji donosi osjećaj neizmjerne sreće i ponosa ali istovremeno i pojavu umora i stresa. Rizik za razvoj anksioznosti i depresije nosi osjećaj roditelja da moraju biti savršeni roditelji a u nastojanju da ne pogriješe mnogi od njih postanu nesigurni, anksiozni i skloni depresiji. Kada postanu majke kod žena se često pojave psihosocijalne poteškoće zbog iscrpljenosti i umora, anksioznosti i depresivnosti te sniženog samopouzdanja. Psihičko funkcioniranje majki u postpartalnom periodu najčešće se opisuje i istražuje u kontekstu postporođajne depresije. Roditeljsko mentalno zdravlje važno je za zdravu dinamiku odnosa unutar obitelji i zato kod roditelja s dijagnozom anksiozno depresivnog poremećaja i dijagnozom posttraumatskog stresnog poremećaja postoji rizik od zlostavljanja djeteta. Socijalni radnici imaju važnu ulogu u rehabilitaciji osoba koje boluju od depresivnih poremećaja te stručnim savjetovanjem mogu pomoći osobama da mobiliziraju vlastite snage u borbi sa stresom i ne razviju simptome depresije.

• Ključne riječi: depresija; nezaposlenost; roditeljstvo; psihosocijalni rizik; mentalno zdravlje
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:492858
• Studijski program: Naziv: Psihosocijalni pristup u socijalnom radu; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a specijalist/specijalistica psihosocijalnog pristupa u socijalnom radu (univ. spec. act. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-03-07 13:24:10