| Sažetak | U ovom se radu obrađuje problematika nasilja nad djecom putem interneta, stavljajući naglasak na vršnjačko nasilje, cyberbullying. Prvim dijelom uvodi se u temu rada, objašnjavajući trenutno stanje koje je nastalo pojavom novih tehnologija. U drugom dijelu rada daje se kratak osvrt na pojavu i definiranje cyber kriminala, te probleme koji su nastali pojavom novih tehnologija i postojećim pravnim okvirima te njihovim nužnim širenjem u svrhu obuhvaćanja novih pojavnih oblika kaznenih djela. Treće poglavlje obrađuje pregled postojećih pravnih normi koji reguliraju prava djece, zakonski neprihvatljivo ponašanje koje se odvije putem korištenja novih tehnologija, strategije i programe u vezi prevencije, zaštite i sankcioniranja takvog ponašanja, kako u unutarnjem pravu Republike Hrvatske, tako i u međunarodnom pravu te pravu Europske unije. Četvrti dio rada govori o djeci u 21. stoljeću, digitalnoj generaciji, objašnjavajući pojmove digitalnih urođenika i digitalnih imigranata, problemima koji proizlaze iz njihovih odnosa i visokoj potrebi za digitalnim građanstvom. U petom dijelu detaljno se obrađuje sociološki pristup cyberbullyingu, počevši od samog definiranja pojma, različitog pristupa autora istom, podijeli i radnjama koje cyberbullying obuhvaća. Nadalje se u njemu razrađuje tradicionalno vršnjačko nasilje i zlostavljanje (bullying) povezivajući ga s cyberbullyingom te daje kratak kronološki pregled razvoja cyberbullyinga kroz povijest, objašnjavajući ga paralelno uz bullying te na taj način upućuje na različitosti i sličnosti ta dva pojavna oblika nasilja, posljedice takvog ponašanja za žrtve i počinitelje, uz primjere stvarnih slučajeva iz prakse te klasifikaciju nasilnika na internetu prema različitim autorima i završava odnosom sextinga i cyberbullyinga. Šesti dio ovog rada daje pregled raznih istraživanja provedenih u Hrvatskoj i Europi o ponašanju djece i mladih na internetu, odnosu kojeg imaju prema njemu, rizičnim ponašanjima na internetu, i stavovima roditelja djece koja koriste internet, kao i digitalnoj pismenosti djece u Hrvatskoj, te se ta istraživanja obrađuju. U sedmom dijelu govori se o važnoj ulozi koju imaju razne međunarodne i hrvatske institucije i organizacije, nevladine udruge, digitalne industrije, kao i roditelji u ostvarivanju sigurnosti djece na internetu, obrađujući dobre primjere iz prakse. Zadnji dio rada daje zaključak obrađene teme. |
