Utjecaj neuroznanstvenih dokaza na određivanje i odmjeravanje kazne

diplomski rad

• Naslov (engleski): Influence of neuroscientific evidence on determining and weighing of punishment
• Autor: Ivan Kurtušić
• Mentor: Reana Bezić (mentor)
• Član povjerenstva: Reana Bezić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marta Dragičević Prtenjača (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Aleksandar Maršavelski (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Kazneno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2025-02-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo

Sažetak

Napredak u neuroznanostvenim istraživanjima omogućio je lakše razumijevanje kažnjivog ponašanja pomoću neuroznanstvenih dokaza. Istraživanja su pokazala da neurološke abnormalnosti, ozljede mozga i genetske predispozicije mogu utjecati na sposobnost donošenja racionalnih odluka i kontrolu impulsa. Neuroznanstveni dokazi su relevantni u kaznenom pravu za procjenu ubrojivosti, predviđanje recidivizma i individualizaciju kazne.
Unatoč njihovoj uvjerljivosti i prednostima njihovog korištenja, njihova primjena u pravu je predmet rasprava i puna izazova. Postoji opasnost od stigmatizacije i diskriminacije na osnovi nalaza neuroznanstvenih dokaza. Također, rizik predstavlja i njihovo potencijalno pogrešno tumačenje kao i preveliko oslanjanje na još ne potpuno usavršene metode u pravnom kontekstu. Jedno od pitanja koje izaziva najviše etičkih dilema je predviđanje recidivizma.

U ovom radu se govori o razvoju neuroznanosti, vrstama neuroznanstvenih dokaza i njihovoj ulozi u pravnom kontekstu te utjecaju na na individualizaciju kazne.

Sažetak (engleski)

Progress in neuroscientific researches has enabled better understanding of criminal behaviour with the use of neuroscientific evidence. The researches have revealed that neurologic abnormalitys, brain injuries and genetic predipositions can affect ability to make rational decisions and impulse control. Neuroscientific evidence are relevant in criminal law for accountability assessment, prediction of recidivism and penalty individualization. Despite their persuasivness and advantages of their use, their application in law is a subject of discussions and full of challenges. There is a danger of stigmatization and discrimination on the base of findings of neuroscientific evidence. Also, their potential wrong interpretation presents a risk as well as too much reliance on still not completely perfected methods in legal context. One of the questions that causes the most ethical dilemmas is prediction of recidivsm.

This paper refers to development of neuroscience, types of neuroscientific evidence and their role in legal context, and on their influence on penalty individualization.

• Ključne riječi: neuroznanost; neuroznanstveni dokazi; kažnjivo ponašanje; odgovornost; ubrojivost; individualizacija kazne; recidivizam; etičke dileme
• Ključne riječi (engleski): neuroscience; neuroscientific evidence; criminal behaviour; responsibility; accountability; penalty individualization; recidivism; ethical dilemmas
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:659516
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani prijediplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistrica prava (univ. mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-03-11 09:05:57