Surogat majčinstvo

završni rad

• Naslov (engleski): Surrogacy
• Autor: Nevena Domić
• Mentor: Barbara Preložnjak (mentor)
• Član povjerenstva: Barbara Preložnjak (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Irena Majstorović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivan Šimović (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Obiteljsko pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2025-02-26, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo

Sažetak

Surogat majčinstvo jedno je od najkontroverznijih etičkih i pravnih pitanja suvremenog doba. Ovaj rad analizira regionalne i konvencijske norme koje uređuju surogat majčinstvo, s posebnim naglaskom na pravni okvir Republike Hrvatske. Surogatno majčinstvo u Republici Hrvatskoj nije dozvoljeno ni regulirano posebnim zakonom, već je izrijekom zabranjeno temeljem članka 59. Obiteljskog zakona prema kojem, majka djeteta jest žena koja ga je rodila. Posebna pažnja posvećena je sudskoj praksi Europskog suda za ljudksa prava, kroz analizu ključnih slučajeva poput Paradiso i Campanelli protiv Italije, Mennesson protiv Francuske, S.H. i drugi protiv Austrije i Valdís Fjölnisdóttir i ostali protiv Islanda. Ovi slučajevi ilustriraju pravne izazove povezane sa surogatnim majčinstvom, uključujući priznavanje roditeljskih prava, zaštitu najboljeg interesa djeteta i odnos između biološkog i pravnog majčinstva. Rad ukazuje na promjenu tradicionalnog shvaćanja majčinstva, koje je sve više određeno ugovornim aranžmanima, zahvaljujući razvoju novih tehnika stjecenja potomstva. Time se otvara prostor za pravno razlikovanje majčinstva u biološkom i pravnom smislu, što predstavlja izazov za postojeće zakonske okvire.

Sažetak (engleski)

Surrogacy is one of the most controversial ethical and legal issues of modern times. This paper analyzes regional and conventional norms regulating surrogacy, with a special focus on the legal framework of the Republic of Croatia. Surrogacy in Croatia is neither permitted nor regulated by a specific law but is explicitly prohibited under Article 59 of the Family Law, which states that the mother of a child is the woman who gave birth to it. Particular attention is given to the case law of the European Court of Human Rights, through an analysis of key cases such as Paradiso and Campanelli v. Italy, Mennesson v. France, S.H. and Others v. Austria, and Valdís Fjölnisdóttir and Others v. Iceland. These cases illustrate the legal challenges associated with surrogacy, including the recognition of parental rights, the protection of the child's best interests, and the relationship between biological and legal motherhood. This work highlights the shift in the traditional understanding of motherhood, which is increasingly shaped by contractual arrangements due to advancements in reproductive technologies. This shift opens the space for a legal distinction between biological and legal motherhood, posing a challenge to existing legal frameworks.

• Ključne riječi: surogat majčinstvo; djeca; Europski sud za ljudska prava; sudska praksa; majčinstvo; najbolji interes djeteta; stjecanje potomstva
• Ključne riječi (engleski): surrogacy; children; European Court of Human Rights; case law; motherhood; best interests of the child; reproduction
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:368976
• Studijski program: Naziv: Javna uprava; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: prijediplomski; Akademski / stručni naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave (bacc. admin. publ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-03-10 08:52:30