| Sažetak | Rad obrađuje temu zapošljavanja u državnim službama Francuske, Savezne Republike Njemačke, te Republike Hrvatske. Odabrane su navedene zemlje obzirom da sve tri počivaju na različitim političkim sustavima što ima utjecaj na odabir i različitog pristupa u upravljanju ljudskim potencijalima, odabir različitih strategija, a s istim ciljem kako bi dobili što profesionalniju, učinkovitiju i efikasniju državnu upravu na usluzi građanima. Prikazan je razvoj i transformaciju uloga javnih službenika kroz povijest, ukazujući na promjene u njihovim ulogama i odgovornostima. Njihov posao postoje sve složeniji i ne mogu ih više obavljati laici ili vladarevi miljenici, već profesionalci koji nisu primarno nositelji vlasti već imaju i društvene i javne funkcije. Uvođenjem merit sustava, temeljenog na sposobnostima i objektivnim metodama selekcije, došlo je do profesionalizacije državne uprave.
Najveći fokus stavljen je na zapošljavanje u Francuskoj i Njemačkoj, te s posebnim naglaskom na Hrvatsku. Prikazane su pozitivne i negativne strane u svakoj zemlji s obzirom na sustav koji primjenjuje, Francuskoj u kojoj je primijenjen karijerni klasifikacijski sustav, Saveznoj Republici Njemačkoj koja primjenjuje isti, ali ga pretvara u sustav odjela, te Hrvatskoj u kojoj Zakon o državnim službenicima u pojedinim odredbama neodređeno i nedosljedno zastupa koncept karijere, iako se u načelima temelji na klasifikaciji radnih mjesta. Također, iskazane su sve novine koje su donesene u posljednjim izmjenama zakona 2024. godine, izuzetno bitne za područje upravljanja ljudskim potencijalima, te postupku zapošljavanja. Hrvatska 2024. godine uvodi centralizirani postupak zapošljavanja s kompetencijskim modelom kao temeljem za upravljanje ljudskim potencijalima, osobito pri planiranju zapošljavanja, rasporeda na radno mjesto, napredovanja i utvrđivanja potrebe za dodatnom izobrazbom državnih službenika. Donesenim novinama očekuju se ključne promjene za poboljšanje transparentnosti, učinkovitosti i profesionalizacije državne uprave. |
| Sažetak (engleski) | The paper addresses the topic of employment in the public services of France, the Federal Republic of Germany, and the Republic of Croatia. These countries were selected because they are based on different political systems, which influences their approach to human resources management, the selection of various strategies, all with the same goal of creating a more professional, efficient, and effective public administration at the service of citizens. The development and transformation of public servants’ roles throughout history are presented, highlighting changes in their duties and responsibilities. Their work has become increasingly complex, and it can no longer be carried out by amateurs or favorites of the ruler, but by professionals who are not primarily holders of power, but who also have social and public functions. The introduction of a merit system, based on abilities and objective selection methods, led to the professionalization of the civil service. The main focus is placed on employment in France and Germany, with a particular emphasis on Croatia. The positive and negative aspects of each country's system are shown: France, which applies a career classification system; the Federal Republic of Germany, which uses the same system but transforms it into a departmental system; and Croatia, where the Civil Servants Act, in some provisions, inconsistently and vaguely supports the concept of a career, even though, in principle, it is based on job classification. Additionally, the recent changes introduced in the 2024 amendments to the law are highlighted, which are crucial for human resource management and the hiring process. In 2024, Croatia introduces a centralized hiring process based on a competency model as the foundation for managing human resources, particularly in employment planning, placement, promotion, and identifying the need for additional training for civil servants. The recent changes are expected to bring key improvements in transparency, efficiency, and the professionalization of public administration. |
