Imovinskopravni položaj žene u rimskom pravu

diplomski rad

• Naslov (engleski): Property rights of women in Roman law
• Autor: Petra Ombla
• Mentor: Henrik-Riko Held (mentor)
• Član povjerenstva: Henrik-Riko Held (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Kanceljak (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tomislav Karlović (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Rimsko pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-07-11, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo

Sažetak

Površni uvid u položaj žene u rimskom pravu mogao bi ostaviti dojam da je gori nego što je zaista bio. To nije čudno s obzirom na načelnu patrijarhalnost i androcentričnost tadašnjega rimskog društva. Iako žena nije nikada bila u potpunosti samostalna, njezina pravna pozicija bila je bolja u usporedbi sa ženama u drugim društvima, uključujući čak i kasnija razdoblja. Rad se bavi prikazivanjem triju bitnih aspekata društvenog života koji su utjecali na ženin pravni položaj u društvu. To su obitelj, brak i skrbništvo nad ženama ili tutela mulierum. Zaključak koji proizlazi analiziranjem navedenog jest da su ženin pravni i društveni status u načelu uvijek ovisili o drugom odraslom, sui iuris muškarcu. Usprkos tomu, niz pravnih instituta omogućavao je ženi i ograničene oblike samostalnosti, pogotovo u carskom i Justinijanovu zakonodavstvu. Rad obrađuje institute obitelji i obiteljskog prava, nasljeđivanja, braka, miraza i skrbništva nad ženom, s posebnim naglaskom na praćenje razvoja ženinog imovinskopravnog položaja u privatnom pravu (s obzirom na opće isključenje žene iz javnopravne sfere rimskog života).

Sažetak (engleski)

A superficial insight into the position of women in Roman law might give an impression of a thoroughly bad situation, while in reality it was not completely so. Such conclusion would generally not be surprising, given the patriarchal and androcentric nature of Roman society of the time. Although women were never fully independent, their legal position was better than that of women from other societies in the same period, but even later periods as well. This paper focuses on three essential aspects of social life that influenced the legal status of women in society: family, marriage and tutela mulierum (guardianship over women). Conclusion that arises from analysing these aspects is that a woman's legal and social position was always dependent on another sui iuris man. However, in many ways women had relative independence in matters of property law, especially in imperial legislation and in Justinian’s law. This paper discusses the institutions of family, inheritance, marriage, dowry and tutela mulierum (guardianship over women), with an emphasis on tracking the development of women's property law status in private law (since women were completely excluded from Roman public life).

• Ključne riječi: žena; patria potestas; nasljeđivanje; oporuka; brak; miraz; tutela mulierum
• Ključne riječi (engleski): women; patria potestas; inheritance; testament; matrimony; dowry; tutela mulierum
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:459782
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani prijediplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistrica prava (univ. mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-07-16 11:32:41