Diskriminacija žena s invaliditetom na tržištu rada

završni rad

• Naslov (engleski): Discrimination of women with disabilities in the labor market
• Autor: Lucija Šušlje
• Mentor: Zdravka Leutar (mentor)
• Član povjerenstva: Zdravka Leutar (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Buljevac (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Štambuk (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Područja socijalnog rada); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-06-03, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Socijalne djelatnosti

Sažetak

Žene s invaliditetom suočene su s diskriminacijom na temelju svog rodnog identiteta te na temelju toga što su osobe s invaliditetom. Diskriminacija koju doživljavaju započinje od najranije dobi, prati ih kroz sustav obrazovanja te se u konačnici manifestira na tržištu rada. Brojna istraživanja i statistički podaci ukazuju na to da su žene s invaliditetom u nepovoljnijem položaju i od žena bez invaliditeta i od muškaraca s invaliditetom. Pristup tržištu rada često im je onemogućen, a ukoliko se zaposle vrlo često je riječ o lošije plaćenim poslovima, jer ona bolje plaćena ili ne mogu dobiti ili nisu educirane za njih. Sve ovo narušava njihovu ekonomsku stabilnost, čime one počinju zavisiti o pomoći drugih što za sobom nosi nove probleme. Zakonodavni okvir postoji, no, u praksi on još nije dovoljno zaživio. U pogledu mjera aktivne politike, žene s invaliditetom još uvijek nisu prepoznate kao zasebna ranjiva skupina. Ključno je ukazivati na potrebe ove skupine kako bi postale vidljive članice društva i kako bi se postigla njihova inkluzija u društvenoj sferi i u sferi rada.

Sažetak (engleski)

Women with disabilities face discrimination based on their gender identity and their disability. This discrimination starts from an early age, follows them through the education system, and ultimately manifests in the labor market. Numerous studies and statistical data indicate that women with disabilities are in a more disadvantaged position compared to women without disabilities and men with disabilities. Their access to the labor market is often disabled, and when they do find employment, it is frequently in lower-paying jobs, as they may lack the qualifications for better-paying positions. All of this undermines their economic stability, so they start relying on the help of others, which brings new problems. While a legislative framework exists, its implementation in practice is still inadequate. In terms of active policy measures, women with disabilities are still not recognized as a separate vulnerable group.. It is crucial to highlight the needs of this group to make them visible members of society and achieve their inclusion in both the social and work spheres.

• Ključne riječi: žene s invaliditetom; diskriminacija; tržište rada; mjere aktivne politike; fenomen staklenog stropa; inkluzija
• Ključne riječi (engleski): women with disabilities; discrimination; labor marke; active policy measures; glass ceiling phenomenon; inclusion
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:774655
• Studijski program: Naziv: Socijalni rad; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: prijediplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni prvostupnik/prvostupnica socijalnog rada (univ. bacc. act. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-06-13 09:09:59