Pravno uređenje braka u Hrvatskoj i Slavoniji od sredine 19. stoljeća do 1918. godine

diplomski rad

• Naslov (engleski): Legal regulation of marriage in Croatia and Slavonia from the middle of the 19th century to 1918.
• Autor: Jelena Galeković
• Mentor: Dunja Milotić (mentor)
• Član povjerenstva: Dunja Milotić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivan Kosnica (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mirela Krešić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Povijest hrvatskog prava i države); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-02-01, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo

Sažetak

Pravnopovijesno gledano, ženidba ili brak je kao temelj društvenog poretka, kao i zbog svojega moralnog statusa, bio predmetom posebnog interesa kako države, tako i Crkve. To je dovelo do postojanja dva relevantna izvora bračnoga prava: građanskog zakona i kanonskog prava. Nakon uvođenja OGZ-a u Hrvatsku i Slavoniju 1853. godine, izvore bračnog prava za katolike, koji su činili daleko najveći dio stanovništva, činili su: čl. X. konkordata iz 1855., za kojega se smatralo da je u Hrvatskoj i Slavoniji ostao na snazi, Zakon o brakovima katolika i Naputak iz 1856., kao i kanonsko pravo. Stoga će se u radu izložiti i analizirati odredbe OGZ-a i navedenih izvora bračnoga prava za katolike, a koje su se odnosile na osobno bračno pravo. Interes države da građanskopravno uredi institut braka proizlazio je iz činjenice što su bračni drugovi sklapanjem braka stjecali značajna prava, npr. supruga prezime muža i prava njegovog staleža (§ 92. OGZ-a), djeca zakonsko nasljedno pravo iza svojih roditelja (§§ 730.-731. OGZ-a) pa se podrazumijevalo da državna vlast može definirati uvjete pod kojima će se ta prava podjeljivati bračnim drugovima. Stoga država ima pravo izdavati propise koje moraju poštivati osobe ako žele postići građanske posljedice braka. Isto tako, ona ima i pravo uskratiti te građanske posljedice onima koji sklope brak ne poštujući građanske propise. S druge strane, postavlja se pitanje kakav je bio stav Crkve prema građanskom braku.

Sažetak (engleski)

Legally and historically speaking, marriage as the basis of the social order, as well as because of its moral status, was the subject of special interest of both the state and the Church. This led to the existence of two relevant sources of marriage law: civil law and canon law. After the introduction of OGZ in Croatia and Slavonia in 1853, the sources of marriage law for Catholics, who made up by far the largest part of the population, were: Art. The X Concordat from 1855, which was considered to have remained in force in Croatia and Slavonia, the Law on Catholic Marriages and the Instructions from 1856, as well as canon law. Therefore, the paper will present and analyze the provisions of the OGZ and the mentioned sources of marriage law for Catholics, which related to personal marriage law. The state's interest in regulating the institution of marriage under civil law arose from the fact that by entering into marriage, spouses acquired significant rights, for example, the wife the husband's surname and the rights of his caste (§ 92 of the OGZ), children the legal inheritance right behind their parents (§§ 730.-731 of the OGZ) so it was understood that the state authority can define the conditions under which these rights will be distributed to spouses. Therefore, the state has the right to issue regulations that people must follow if they want to achieve the civil consequences of marriage. Likewise, she has the right to deny those civil consequences to those who enter into marriage without respecting civil regulations. On the other hand, the question arises as to what was the attitude of the Church towards civil marriage.

• Ključne riječi: brak; sakrament ženidbe; OGZ; bračno pravo; kanonsko pravo; crkveno pravo
• Ključne riječi (engleski): marriage; sacrament of marriage; OGZ; ; matrimonial law; canon law; church law
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:947693
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani prijediplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistrica prava (univ. mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-02-06 08:08:05