Interpersonalna neurobiologija supervizije

završni specijalistički

• Autor: Kristina Anić Kuhar
• Mentor: Marina Ajduković (mentor)
• Član povjerenstva: Maja Laklija (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-26, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Socijalne djelatnosti; Posebna područja socijalnog rada

Sažetak

Kako bi stručnjaci pomažućih zanimanja bili što uspješniji u svome radu uče se koristiti
različitim alatima. Alate za rad mogu pronaći u interpersonalnoj neurobiologiji. Interpersonalna
neurobiologija kao hipoteza promatra cjelovitost ljudskog bića kroz pojam uma. Um, mozak i
odnosi su međusobno povezani i utječu jedno na drugo. Mozak je materijalna osnova uma kojim
teku informacije i energija. Znanje o građi mozga kroz prikaz modela šake nadograđuje se i
znanjem o funkciji mozga što nas dovodi do najvažnijeg dijela interpersonane neurobiologije,
a to je pojam integracije. Stanje neuralne integracije predstavlja uravnoteženo stanje osobe,
ojačan prefrontalni korteks, što dovodi do lakšeg donošenja odluka, boljeg pamćenja,
koncentracije kao i samoregulacije emocija. Za postizanje stanja integracije važan je mentalni
uvid koji nam omogućuje prepoznavanje načina funkcioniranja vlastitih misli i osjećaja, a
usredotočenom pozornošću postižemo unutarnju ravnotežu čime mijenjamo strukturu mozga.
Prema tome mozak je plastičan organ, podložan promjenama. Te promjene nastaju i u odnosu
s drugim osobama. Djelovanjem zrcalnih neurona utječemo na ponašanje druge osobe i dolazi
do emocionalne povezanosti s drugom osobom. Odnosi koji se stvaraju između dvije osobe u
sebi sadrže i osnovne karakteristike pojedinog tipa privrženosti koji svaka osoba u odnos donosi
sa sobom. Karakteristike pojedinog tipa privrženosti već u sebi donose preduvjete za stvaranje
neuralne integracije u mozgu. Od nepouzdanih tipova privrženosti, može se vježbama
interpersonalne neurobiologije i mentalnog uvida doći do pouzdanog tipa privrženosti i na taj
način stvarati adekvatnije odnose s okolinom. Svrha ovog rada je dati prikaz interpersonalne
neurobiologije te ju povezati s razvojno-integrativnom supervizijom s ciljem prepoznavanja
pojedinih procesa koji se odvijaju između supervizora i supervizanta, načina na koji se odvijaju
i preporukama iz pozicije interpersonalne neurobiologije za učinkovitiji daljnji rad u procesu
supervizije. Tako je u posljednjem dijelu rada napravljen opsežan prikaz vježbi koje supervizori
mogu koristiti u radu sa supervizantima, a s ciljem stvaranja kompetentnog stručnjaka i koje
supervizanti isto tako mogu koristiti u radu sa svojim klijentima.

• Ključne riječi: interpersonalna neurobiologija; um; mozak; odnos; integracija; zrcalni neuroni; tipovi privrženosti; mentalni uvid; supervizija
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:321232
• Studijski program: Naziv: Supervizija psihosocijalnog rada; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: specijalistički; Akademski / stručni naziv: specijalist supervizije psihosocijalnog rada (spec. act. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-01-04 10:01:09