| Sažetak | Prijetnje i nametljivo ponašanje oblici su nasilnog ponašanja u širem smislu te predstavljaju
napad na osobnu sigurnost pojedinca. Prijetnje su prvi puta inkriminirane Kaznenim zakonom
o zločinstvih, prestupcih i prekèršajih iz 1852. kao „zločinstvo pogibljenje prijetnje“, koje je
kroz godine doživjelo transformaciju iz tog osnovnog oblika, materijalnog kaznenog djela do
današnjeg oblika, apstraktnog ugrožavanja, dok je nametljivo ponašanje (tzv. „stalking“) u
Hrvatskoj kažnjivo tek od 2013. godine. U radu je kroz povijest hrvatskog kaznenog
zakonodavstva od 1852. godine prikazan razvoj prijetnji uz sentence sudskih odluka, a unutar
kaznenopravnog okvira hrvatskog pozitivnog kaznenog zakonodavstva izvršena je analiza
zakonskih opisa prijetnji i nametljivog ponašanja, raščlamba njihovih temeljnih obilježja kao i
njihov međusobni odnos obzirom se u praksi nerijetko pojavljuju zajedno, sve uz analizu većeg
broja presuda hrvatskih sudova. Poredbenim prikazom prezentirani su zakonski opisi iz
slovenskog, austrijskog, njemačkog i srpskog kaznenog zakona uz sentence sudskih odluka.
Zatim je temeljem statističkih podataka Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva
i Državnog zavoda za statistiku prikazana fenomenologija kaznenih djela prijetnje i nametljivog
ponašanja, izrečene sankcije počiniteljima prijetnje za razdoblje 2004. – 2022. i nametljivog
ponašanja za razdoblje 2013. – 2022. uz komentar o sigurnosnim mjerama kao posebnim
kaznenopravnim sankcijama. Iako istražni zatvor i mjere opreza nisu kaznenopravne sankcije,
njima se u zadire u prava i slobode građana tijekom kaznenog postupka stoga su u radu
komentirani uz podatke o istima za razdoblje 2013. – 2022. U svrhu usporednog osvrta sa
Hrvatskom, prikazani su podaci o broju osuda u poredbenim državama za razdoblje 2015. –
2021. I na kraju, provedenim istraživanjem i analizom, u zaključnom djelu rada rezimirano je
mišljenje, uočeni problemi, opažanje i zaključci autorice rada. |
