ODREDNICE PROFESIONALNOG STRESA I ZDRAVLJA SOCIJALNIH RADNIKA U CENTRIMA ZA SOCIJALNU SKRB U REPUBLICI HRVATSKOJ

disertacija

• Naslov (engleski): DETERMINANTS OF PROFESSIONAL STRESS AND HEALTH OF SOCIAL WORKERS IN SOCIAL CARE CENTERS IN THE REPUBLIC OF CROATIA
• Autor: Antun Ilijaš
• Mentor: Marina Ajduković (mentor)
• Član povjerenstva: Olja Družić Ljubotina (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-07-13, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Socijalne djelatnosti; Teorija socijalnog rada
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 303 - Metode društvenih znanosti

Sažetak

Profesiji socijalnog rada u Hrvatskoj centri za socijalnu skrb predstavljaju najznačajniju
ustanovu. Značaj se ogleda kroz broj zaposlenih socijalnih radnika, uloge socijalnih radnika te
broj ovlasti u nadležnosti socijalnih radnika. Socijalni radnici u centrima za socijalnu skrb
opterećeni su ne samo količinom posla, brojem korisnika već i emocionalnim pritiscima
svakodnevnog pružanja podrške korisnicima u najtežim životnim trenucima te najintimnijim
područjima života. Dosadašnje spoznaje utvrdile su kako je profesija socijalnog rada
visokorizična za razvoj sagorijevanja, a posljedično i na razvoj zdravstvenih teškoća. Stoga je
cilj ovog doktorskog istraživanja bio ispitati prisutnost različitih izvora profesionalnog stresa,
sindroma sagorijevanja na poslu i zdravstvenih poteškoća socijalnih radnika zaposlenih u
centrima za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj, te utvrditi doprinos nekih demografskih i
profesionalnih obilježja socijalnih radnika, različitih stresora, zadovoljstva poslom, stresa
povezanog s COVID-om, socijalne podrške u radnom okruženju i strategija suočavanja u
objašnjenju razine sagorijevanja i zdravstvnih poteškoća. Postavljena su tri istraživačka
problema, a za provjeru koji su korišteni postupci deskriptivne analize te multivarijatne
analize (hijerarhijske regresijske analize) u objašnjenju razine sagorijevanja i zdravlja
socijalnih radnika kao kriterijskih varijabli.
Rezultati su pokazali da socijalni radnici najučestalijima smatraju izvore stresa koji se odnose
na sam posao socijalnog radnika, zatim na stresore vezane uz nagrađivanje i napredovanje,
zatim na one vezane uz organizacijsku klimu te na posljetku one vezane uz uvjete rada. Prema
rezultatima, socijalni radnici najčešće koriste aktivne strategije suočavanja sa stresom
usmjerene na rješavanje problema, a zatim pasivne strategije usmjerene na emocije i najrjeđe
izbjegavanje problema. Socijalni radnici iskazuju podjednake razine samoprocjenjene razine
emocionalne iscrpljenosti socijalnih radnika te samoprocijenjene razine osobnog postignuća.
Hipoteze postavljene u okviru druga dva istraživačka problema nisu potvrđene. Prediktorski
učinak pojedinih varijabli različit je na trima dimenzijama sagorijevanja, odnosno različiti
prediktorski učinci su utvrđeni analizom rezultata na dva pitanja kojima je ispitivana hipoteza
3.
Ovo istraživanje je na hrvatskom uzroku pionirsko u pogledu ispitivanja prediktorskog
doprinosa sagorijevanju varijabli koje na hrvatskim uzorcima do sada nisu ispitivane.
Također, po prvi put je istraživan prediktorski doprinos u objašnjenju zdravstvenih teškoća
čime su postavljeni temelji za buduća istraživanja na populaciji hrvatskih socijalnih radnika.

Sažetak (engleski)

Social care centers represent the most important institution in the social work profession in
Croatia. The importance is reflected in the number of employed social workers, the roles of
social workers and the number of powers within the competence of social workers. Social
workers in social care centers are burdened not only with the amount of work, the number of
beneficiaries, but also with the emotional pressures of providing daily support to beneficiaries
in the most difficult moments and in the most intimate areas of life. Previous knowledge has
established that the profession of social work is high-risk for the development of burnout, and
consequently for the development of health difficulties. Therefore, the goal of this doctoral
research was to examine the presence of different sources of professional stress, burnout
syndrome at work and health problems of social workers employed in social care centers in
the Republic of Croatia, and to determine the contribution of some demographic and
professional characteristics of social workers, different stressors, job satisfaction, stress
related to COVID, social support in the work environment and coping strategies in explaining
the level of burnout and health difficulties. Three research problems were set, and to verify
which procedures descriptive analysis and multivariate analysis (hierarchical regression
analysis) were used to explain the level of burnout and health of social workers as criterion
variables.
The results showed that social workers consider the most common sources of stress related to
the social worker's job itself, followed by stressors related to rewards and promotion, then
those related to the organizational climate, and finally those related to working conditions.
According to the results, social workers most often use active stress coping strategies focused
on solving problems, followed by passive strategies focused on emotions and rarely avoiding
problems. Social workers report equal levels of self-assessed levels of emotional exhaustion
of social workers and self-assessed levels of reduced personal achievement. The hypotheses
set in the framework of the other two research problems were not confirmed. The predictive
effect of individual variables is different on the three dimensions of burnout, that is, the
different predictive effects were determined by analyzing the results of the two questions that
examined hypothesis 3.
This research is pioneering in the Croatian cause in terms of examining the predictor
contribution to combustion of variables that have not been examined in Croatian samples so
far. Also, for the first time, the predictive contribution in the explanation of health difficulties
was investigated, which laid the foundations for future research on the population of Croatian
social workers

• Ključne riječi: socijalni rad; centar za socijalnu skrb; sagorijevanje; zdravlje; prediktori; regresijska analiza
• Ključne riječi (engleski): social work; center for social welfare; burnout; health; predictors; regression analysis
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:869300
• Datum promocije: 2023
• Studijski program: Naziv: Socijalni rad i socijalna politika; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje društvenih znanosti, polje socijalne djelatnosti (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-07-20 09:03:41