Odgovornost države za štetu u hrvatskom pravu

završni rad

• Naslov (engleski): State responsability for damage in Croatian law
• Autor: Marijana Zovko
• Mentor: Mateja Held (mentor)
• Član povjerenstva: Mateja Held (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Turudić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Lana Ofak (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Upravno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-09-27, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Upravno pravo i uprava

Sažetak

Na samom početku rada opisan je razvoj odgovornost države za štetu u hrvatskom pravu. Ustav RH nema izričite ustavne osnove kojim bi uređivala odgovornost države za štetu, pa ona tu materiju prepušta zakonodavcu. Na zakonodavnoj razini najznačajnije odredbe o odgovornosti države nalazimo u Zakonu o sustavu državne uprave i Zakonu o sudovima. Veći dio rada baziran je na odgovornosti države za štetu zbog nezakonitog ili nepravilnog rada tijela. Tu se pojavljuju 2 sustava odgovornosti za štetu: odgovornost za štetu nastalu protupravnim djelovanjem službene osobe, odnosno odgovornosti uvjetovana greškom, te odgovornost bez greške. Zatim dolazimo do uvjeta odgovornosti države za štetu: mogućnost podizanja tužbenog zahtjeva kao i ostvarivanje prava na naknadu štete od RH, uvjetovani su postojanjem određenih okolnosti, a to su štetna radnja, nastala šteta i uzročna veza. Spominje se i pravo regresa države kao pravo države da se pod određenim pretpostavkama namiri za iznos isplaćene naknade štete trećoj osobi, od službene osobe koja je štetu počinila. Postoji također i odgovornost službene osobe za štetu nanesnu tijelu državne uprave kada je ona tu štetu obvezna nadoknaditi pod uvjetom da je postojala namjera i krajnja nepažnja. Uz posebno propisane slučajeve objektivne odgovornosti u našem se pravu, prema pravilima o objektivnoj odgovornosti, odgovara i za štete nastale od opasne stvari ili djelatnosti. Za te štete vrijedi predmnjeva uzročnosti, smatra se da potječu od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Kod šteta nastalih izvanrednim događajima država daje različite oblike naknade, onda je to posljedica prije svega solidarnosti države s osobama čija je imovina pogođena izvanrednim događajima. Kod odgovornosti za ratnu štetu i glede pitanja njezine nadoknade potrebno je razlikovati dva slučaja. U jednom slučaju postoji šteta koju država priznaje i nadoknađuje drugoj državi kao oblik naknade ratne štete, a u drugom slučaju to je šteta koja je nastala ratom i koju država priznaje i nadoknađuje svojim državljanima.

• Ključne riječi: država; šteta; odgovornost; naknada; građani; službene osobe
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:346040
• Studijski program: Naziv: Javna uprava; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: stručni; Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave (bacc. admin. publ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-09-28 13:50:31