Revizija u svjetlu Novele Zakona o parničnom postupku iz 2019. godine.

diplomski rad

• Naslov (engleski): Second appeal in the Light of 2019 Amendments to the Civil Procedure Act
• Autor: Marijan Serenčeš
• Mentor: Slađana Aras Kramar (mentor)
• Član povjerenstva: Slađana Aras Kramar (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Aleksandra Maganić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Bratković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Građansko procesno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-09, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Građansko pravo i građansko procesno pravo

Sažetak

Dugo pripremanu Novelu ZPP-a iz 2019. godine u velikoj mjeri obilježilo je novo uređenje revizije zbog čega se ta Novela u stručnoj javnosti nazivala i revizijskom novelom. Novelom je značajno izmijenjeno dosadašnje uređenje instituta revizije. Do Novele ZPP-a iz 2003. godine revizija je bila dopuštena samo prema vrijednosnom i kauzalnom kriteriju. Novelom ZPP-a iz 2003. godine uvedena je izvanredna revizija kako bi se Vrhovnom sudu omogućilo da obavlja svoju ustavnu zadaću osiguravanja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Redovnoj reviziji pripisuje se privatna funkcija, a izvanrednoj javna funkcija. Međutim, takvo uređenje revizije nije polučilo željene rezultate te je kroz godine došlo do preopterećenja Vrhovnog suda revizijskim predmetima. Novelom ZPP-a iz 2019. godine revizija po dopuštenju postaje temeljni tip revizije te su napušteni vrijednosni i proceduralni kriteriji dopustivosti revizije. Time je prednost dana javnoj funkciji revizije. Temeljna značajka revizije po dopuštenju je odvojenost odlučivanja o dopuštenosti i osnovanosti revizije. Revizija će se dopustiti ako odluka u sporu ovisi o pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Sudska praksa koja se do sada razvila pokazala je da je Vrhovni sud u izuzetno malom broju predmeta dopustio reviziju. Najveći broj prijedloga za dopuštenje revizije bude odbačen kao nedopušten. Uzimajući u obzir poredbenopravni uzor, u radu je analiziran i institut revizije revizije u slovenskom građanskom procesnom pravu. Hrvatsko uređenje revizije uvelike je slično onome u Sloveniji, ali ipak uz određene razlike. U Sloveniji je kauzalni kriterij napušten već Novelom ZPP-D iz 2008. godine, ali je zadržan vrijednosni kriterij na način da je revizija bila ex lege isključena ako je vrijednost pobijanog dijela predmeta spora bila ispod određenog iznosa. S druge strane, revizija je uvijek bila dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela predmeta spora prelazi određeni iznos. Novelom ZPP-E iz 2017. godine napušten je i vrijednosni kriterij revizibilnosti sudske odluke.

• Ključne riječi: Zakon o parničnom postupku; revizija; prijedlog za dopuštenje revizije; Vrhovni sud; pravno pitanje; svrha revizije
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:807626
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-01-15 12:43:21