Psihosocijalna podrška izbjeglicama

diplomski rad

• Naslov (engleski): Psychosocial support for refugees
• Autor: Ella Reljanović
• Mentor: Gordana Berc (mentor)
• Član povjerenstva: Gordana Berc (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marijana Majdak (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Štambuk (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-07-06, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Socijalne djelatnosti

Sažetak

Godine 2015. i 2016. su u Europi i svijetu ostale upamćene kao godine izbjegličke krize s kakvom se svijet nije susreo još od Drugog svjetskog rata. Iznimno veliki broj migranata koji je tada došao na prostor Europe pokazao je nespremnost i neadekvatan odgovor EU i njezinih članica na cjelokupnu izbjegličku krizu. Kao zemlja na samoj granici EU, Hrvatska se našla među tranzitnim zemljama u sklopu tzv. Balkanskog koridora kojim su se izbjeglice iz Turske i Grčke kretale prema razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Traumatska i stresna iskustva s kojima se izbjeglice suočavaju tijekom cjelokupnog izbjegličkog iskustva često rezultiraju pojavom psihičkih teškoća poput PTSP-a, depresivnosti i anksioznosti. Kako bi se spriječio nastanak tih psihičkih teškoća, pomagači izbjeglicama pružaju psihosocijalnu podršku prilagođenu potrebama svakog pojedinca u cilju ponovne izgradnje osjećaja sigurnosti, stvaranja socijalnih veza te osnaživanja pojedinaca, obitelji ili zajednica za uspješno suočavanje sa stresnim situacijama u budućnosti. Samim pojmom psihosocijalno naglašava se dinamika odnosa između psihičkih i socijalnih čimbenika koji su međusobno povezani i utječu jedan na drugog. Psihosocijalna podrška izbjeglicama se pruža na temelju piramidalnog, odnosno stupnjevitog modela prema kojem je najvećem broju osoba potrebno osigurati osnovne životne potrebe, a manjem broju je potrebna specijalizirana stručna pomoć. U pružanju psihosocijalne pomoći koristi se grupni i individualni pristup, ovisno o potrebama pojedinaca te se radi na izgradnji ili jačanju socijalnih veza kroz razne aktivnosti. Pružatelji psihosocijalne podrške trebaju biti upoznati s obilježjima kulture iz koje migranti dolaze kako bi mogli stvoriti odnos povjerenja s korisnicima. U pružanju psihosocijalne podrške migrantima ključnu ulogu imaju međunarodne i ne vladine organizacije koje izbjeglicama osiguravaju i prevoditelja kako bi im se mogla pružiti što adekvatnija podrška.

Sažetak (engleski)

The years 2015 and 2016 were remembered in Europe and the world as the years of refugee crises that the world has not encountered since the Second World War. The extremely large number of migrants who arrived in Europe at the time showed insecurity and an inadequate response of the EU and its countrys towards a refugee crisi. As a country on the very border of the EU, Croatia is among the transit countries within the so-called. A Balkan corridor that escaped from Turkey and Greece moving towards developed Western European countries. The traumatic and stressful experiences they avoid throughout the refugee experience often result in the onset of psychological difficulties such as PTSD, depression, and anxiety. To prevent these psychological difficulties, helper provide psychosocial support to refugees tailored to each individual as they redevelop their sense of security, build social bonds, and empower individuals, families, or communities to cope with future stressful situations. The very term psychosocial emphasizes the dynamics of the relationship between psychological and social factors that are interconnected and influence each other. Psychosocial support to refugees is provided by a pyramidal or step model according to which, the largest number of people is in need for basic living needs, and a number of specialized professional help is declining. Group and individual approaches are used in the provision of psychosocial support, depending on the individual, and work is being done on building or strengthening social ties through various activities. Psychosocial support providers need to be aware of the cultural characteristics from which migrants come in order to be able to build a relationship of trust with beneficiaries. In providing psychosocial support to migrants, international and non-governmental organizations are most important and they also provide interpreters for refugees so they can be helped in the best way possible.

• Ključne riječi: izbjeglička kriza; Balkanski koridor; traumatska i stresna iskustva; psihosocijalna podrška izbjeglicama
• Ključne riječi (engleski): refugee crisis; Balkan coridor; traumatic and stresfull experience; psychosocial support for refugees
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:994528
• Studijski program: Naziv: Socijalni rad; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra socijalnog rada (mag.act.soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-01-14 09:19:41