Regionalizam u Republici Hrvatskoj

specijalistički diplomski stručni

• Naslov (engleski): Reginalization in the Republic of Croatia
• Autor: Sara Adžić
• Mentor: Vedran Đulabić (mentor)
• Član povjerenstva: Vedran Đulabić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mihovil Škarica (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Iva Lopižić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Upravna znanost); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-29, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Upravno pravo i uprava

Sažetak

Lokalna samouprava pokazala se kao uspješan alat pri obavljanju javnih poslova koji su od velikog značaja za funkcioniranje stanovništva, koja se razvija i prilagođava, te učestalo mijenja sukladno društveno-političkim okolnostima unutar pojedine države ili zajednice država. U današnje moderno doba kada je velik naglasak na načelima demokratizacije i predstavništva pri stvaranju političkih sustava, pridaje se pažnja decentralizaciji središnje vlasti putem drugačijih modela lokalne samouprave s većom razinom javnih ovlasti za pružanje vrlo široke lepeze socijalnih usluga, brige za lokalnu infrastrukturu i mnoge druge javne usluge. Iz tog je razloga u Europskoj uniji zaživio trend regionalizma, koji s jedne strane ima uporište u regionalnoj politici Europske unije,a s druge strane u politici supsidijarnosti i decentralizacije Europske unije i Vijeća Europe, koja top-down stil javnog upravljanja barem dopunjuje ako već ne preokreće bottom-up stilom. Više je europskih unitarnih zemalja uvelo snažnu regionalnu samoupravu i na taj način učvrstilo usmjerenje k političkoj decentralizaciji. Međutim, u Republici Hrvatskoj, na razini srednje vlasti imamo „područnu (regionalnu) samoupravu, odnosno 20 županija i Grad Zagreb čijim osnivanjem i dalje nije priznato pravo na regionalnu samoupravu. Iako je reformom lokalne samouprave iz 2001. značajno izmijenjena koncepcija županija u odnosu prema prethodnom razdoblju, reforma nije provedena do kraja jer još uvijek nije, a sukladno i stajalištima Europske unije o broju i veličini regija, proveden teritorijalni preustroj i smanjenje broja županija koji bi omogućili da županije s vremenom postanu ozbiljne samoupravne regionalne jedinice kojima će biti ostvareno načelo demokratičnosti i koje će biti nositelji decentralizacije u Republici Hrvatskoj.

• Ključne riječi: Regija; regionalizacija; regionalizam; regionalna samouprava; regionalizam RH
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:344325
• Studijski program: Naziv: Javna uprava; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: specijalistički diplomski; Akademski / stručni naziv: stručni/a specijalist/ specijalistica javne uprave (struč. spec. admin. publ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-11-06 13:11:03