Politička ekonomija suvremenih protekcionističkih kretanja

diplomski rad

• Naslov (engleski): Political economy of modern protectionism
• Autor: Vedran Ivančić
• Mentor: Ozren Pilipović (mentor)
• Član povjerenstva: Ozren Pilipović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Nenad Rančić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tomislav Jakšić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Ekonomske znanosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-12-05, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo

Sažetak

Zaštitne mjere koje danas smatramo protekcionističkim postojale su još u vrijeme Babilona. Protekcionizam u smislu zaokružene politike nastaje kasnije, u 19.st. Donekle se razvio iz merkantilističkih ideja o potrebi razvijanja trgovine i nužnosti pozitivne bilance. U 19.st. važan je doprinos Alexandra Hamiltona i Friedricha Lista, čija su razmišljanja o protekciji mlade industrije i danas u određenoj mjeri aktualna. Iako je sklapanjem Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1947. i kasnijim osnivanjem Svjetske trgovinske organizacije trgovina liberalizirana, i dalje postoje određene iznimke od primjene odredbi sporazuma. Danas je najaktualnija iznimka u članku XXI koja se odnosi na nacionalnu sigurnost. SAD posljednjih godina prednjače u protekcionističkom pristupu. Od dolaska na vlast Donalda Trumpa nametnute su carine za zaštitu metalne industrije, a i sankcije Kini kao odgovor na nepoštenu tržišnu praksu. Pošto je Kina odgovorila carinama na američke proizvode, dvije najveće ekonomije svijeta danas se nalaze u trgovinskom ratu koji nema izvjestan kraj. Općenito, politika predsjednika Trumpa bazira se na protekcionističkom pogledu na trgovinu, a Kina je najveći uvoznik u SAD. S druge strane, kinesko gospodarstvo je i dalje pod velikim utjecajem države, iako se postupno otvara. Donald Trump ipak je suspendirao primjenu carina na čelik i aluminij prema određenim trgovinskim partnerima, ali ne i Kini. Druga država koja je meta njegovog agresivnog pristupa je susjedni Meksiko. SAD i Meksiko u novijoj povijesti imaju cijeli niz problema koji će i vjerojatno opterećivati i u bližoj budućnosti. Trump je trgovinsku politiku koristio kao sredstvo prijetnje i odmazde Meksiku i Kini, iako se radi o zajedničkim pitanjima koja traže rješenja temeljena na dijalogu. S jedne strane, putem carinskih unija i zona slobodne trgovine, liberalizirana je trgovina u regionalnim blokovima, ali protekcionističke tendencije i danas postoje na globalnoj razini.

• Ključne riječi: protekcionizam; carine; WTO; svjetska trgovina; Trump; Kina; trgovinski rat
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:996195
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-01-16 09:12:14