Pravo dioničara na pobijanje odluka glavne skuštine kao temeljno upravljačko pravo

diplomski rad

• Naslov (engleski): Shareholders' right to challenge the decisions of the general assembly as a fundamental management right
• Autor: Maša Mazalin
• Mentor: Petar Miladin (mentor)
• Član povjerenstva: Petar Miladin (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Antun Bilić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tomislav Jakšić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Trgovačko pravo i pravo društava); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-11, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Trgovačko pravo i pravo društava

Sažetak

Dioničko društvo kao društvo kapitala u kojem je temeljni kapital podijeljen na dionice omogućava svojim dioničarima različita prava. Njegova je prednost u odnosu na društva osoba što ne postoji mehanizam osobne odgovornosti i odgovornosti vlastitom imovinom čime se dioničare stavlja u pogodan položaj usmjeren na ostvarivanje dobiti. No, istovremeno treba uzeti u obzir da sva ta prava ne daju dioničarima za pravo da svoje interese stavljaju ispred interesa društva. Društvo je osnovano statutom sa zajedničkim ciljem dioničara te ono ne smije biti u sjeni osobnog interesa pojedinca što potvrđuju načelo jednakog položaja dioničara i načelo lojalnosti. Iako potonje nije zakonom propisano, ono predstavlja pravni standard i od dioničara se očekuje da ga poštuju.
Prava dioničara dijelimo na imovinska i upravljačka. Dok među imovinskima predvodi pravo na isplatu dividende, kao najčešći motiv dioničara da pristupe društvu, što se upravljačkih tiče, za ovaj rad najvažnije je pravo dioničara na pobijanje odluka glavne skupštine.
Riječ je o pravu koje ne pripada svima koji imaju pravni interes, već dioničarima i to ne u svakom slučaju; ideja je zaštita samog društva od postavljanja neželjenih tužbenih zahtjeva protiv odluka s kojima se ne slažu te zbog „manje bitnih“ razloga. Odluka će se moći pobijati ako je protivna zakonu ili statutu društva i u tom slučaju razloge možemo podijeliti u procesne i sadržajne. Tužba je konstitutivna što znači da ukoliko sud usvoji tužbeni zahtjev nastaje novo pravno stanje koje do sada nije postojalo (za razliku od razloga za ništetnost koja je deklaratornog karaktera) jer ukoliko nitko ne podnese tužbu za pobijanje, odluka je na snazi i proizvodi sve pravne učinke.
Tužba se podnosi nadležnom trgovačkom sudu, ali bitno je istaknuti da je trgovački sud ima isključivu nadležnost, iako akademik Barbić potiče elastičnije uređenje kojima bi se za neke sporove koristila arbitraže. Zakonski, prekluzivni rok za podizanje tužbe je 30 dana, čiji se početak različito računa ovisno o tome je li dioničar tužitelj sudjelovao na sjednici glavne skupštine ili ne.

• Ključne riječi: dioničko društvo; glavna skupština; pobijanje odluka; upravljačko pravo; Zakon o trgovačkom društvima; prava dioničara
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:892911
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-12-11 10:09:56