| Sažetak | Ovaj rad analizira piratstvo kao svjetski sigurnosni problem, te izazov kojeg ono stavlja pred međunarodnu zajednicu u pogledu njegova rješavanja. Sama represija upotrebom sile pokazala se nedovoljnom o čemu svjedoči činjenica da unatoč tome što broj prijavljenih napada u područjima gdje jača prisutnost međunarodnih sigurnosnih i vojnih snaga pada (kao što je područje somalijskih voda i mora ispred somalijske obale), piraterija se ipak pojavljuje i raste tamo gdje takvih intervencija nema. Piratstvo, dakle, treba suzbiti pravnim sredstvima, odnosno izvođenjem počinitelja pred lice pravde. Autor u radu iznosi pregled postojećeg pravnog okvira koji je određen prije svega međunarodnim ugovorima o pravu mora s naglaskom na Konvenciju o pravu mora, ali i rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a temeljene na ovlastima iz Glave VII Povelje UN-a, zatim djelovanjem međunarodnih oganizacija i međudržavnim suradnjama. Izložen je osvrt na nedostatke samih definicija ovog zločina, te problem koje oni predstavljaju prilikom vršenja postojeće univerzalne jurisdikcije za piratstvo. Osim teoretskih nedostataka, predstavljene su i praktične poteškoće u procesuiranju počinitelja i njihovu zbrinjavanju, a posebno u slučajevima maloljetnih optuženika, što sve dovodi do trenutne 'kulture nekažnjavanja' koja prevladava u vezi s ovim problemom. Nadalje, izloženi su primjeri nacionalnog sudovanja uz poseban osvrt na Keniju. Konačno, u radu se analizira potreba međunarodnog pravosuđenja i Međunarodni kazneni sud u Hagu kao pravno rješenje. Kao argument navodi se prvenstveno malicioznost, opakost i okrutnost piratskog djelovanja koje često ima fatalne posljedice za živote žrtava, ali i utjecaj piratstva na globalnu ekonomiju, pa i svakodnevne potrošače, kroz izazvano povišenje troškova i cijena, zatim produbljenje nestabilnosti i siromaštva potrebitih zbog napada na humanitarnu pomoć, te opasnosti koje se javljaju od dalekosežnih posljedica mogućih ekoloških katastrofa. Napokon, izlažu se mogućnosti uvođenja posebnog zločina piratstva u Rimski statut amandmanom ili protokolom, ili podvođenje ovog međunarodnog zločina na moru pod već postojeću definiciju zločina protiv čovječnosti. |
