Strukturalni efekti menadžerskih reformi u odabranim zemljama

završni rad

• Naslov (engleski): Structural effects of managerial reforms in selected countries
• Autor: Ana Kolarić
• Mentor: Goranka Lalić Novak (mentor)
• Član povjerenstva: Goranka Lalić Novak (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tijana Vukojičić Tomić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Iva Lopižić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Upravna znanost); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-11-14, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Upravno pravo i uprava

Sažetak

U radu se analizira koncept Novog javnog menadžmenta (New Public Management) što je zajednički naziv za niz reformi javnog sektora koje se provode tijekom posljednjih dvadeset godina u većini zemalja OECD-a, zemljama u razvoju i tranzicijskim zemljama. Novi javni menadžment je upravno-tehnička doktrina prema kojoj upravljanje u državnoj upravi nije posebne naravi te se treba prepustiti djelovanju tržišta. Potrebno je razlikovati dva aspekta reformi novog javnog menadžmenta: vanjski (eksterni) aspekt i unutarnji (interni) aspekt. Vanjski aspekt odnosi se na strukturalne promjene koje uključuju novu redistribuciju poslova između države i tržišta odnosno privatnog i javnog sektora. Interni aspekt reformi odnosi se na promjene u metodama i tehnikama upravljanja npr. promjene u sustavu upravljanja ljudskim potencijalima, pojava novih instrumenata upravljanja kvalitetom u upravnim organizacijama. U ovom ćemo se radu osvrnuti na vanjski aspekt novog javnog menadžmenta, odnosno na strukturalne efekte reformi u Velikoj Britaniji, Australiji i na Novom Zelandu. Te države pripadaju anglosaksonskom krugu zemalja.
Novi javni menadžment svoje je temelje pronašao u neoliberalnoj ideologiji. Prvenstveno se počeo primjenjivati 1980-tih u anglosaksonskim zemljama nakon dolaska konzervativaca na vlast, Margaret Thatcher u Velikoj Britaniji i Ronalda Reagana u SAD-u. Neoliberalna ideologija javlja se kao mogući odgovor i rješenje za ekonomsku stagnaciju koja je nastupila nakon dva desetljeća ekonomskog rasta. Reforma Novog javnog menadžmenta počiva na ekonomskim vrijednostima, najzastupljenije su ekonomičnost, efikasnost i efektivnost – tzv. 3E. Država bi uz minimalne troškove trebala postići najbolje moguće rezultate. Javnu bi upravu trebalo prepustiti zakonima tržišta dok bi uloga države bila minimalna.
Analiziraju se efekti menadžerskih reformi, s naglaskom na strukturalne, u Velikoj Britaniji, Australiji i na Novom Zelandu. Opisan je tijek reformi s osvrtom na privatizaciju, agencifikaciju i smanjenje upravnog sustava te posljedice novog javnog menadžmenta.

• Ključne riječi: Novi javni menadžment; strukturalni efekti menadžerskih reformi; privatizacija; agencifikacija; smanjenje upravnog sustava; Velika Britanija; Australija; Novi Zeland
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:440271
• Studijski program: Naziv: Javna uprava; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: stručni; Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave (bacc. admin. publ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-11-21 10:35:05