Koncept odgovornosti države za štetu

završni rad

• Naslov (engleski): Concept of state responsibility for damage
• Autor: Ana Rubčić
• Mentor: Mateja Held (mentor)
• Član povjerenstva: Mateja Held (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Frane Staničić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Turudić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Upravno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Upravno pravo i uprava

Sažetak

Institut odgovornosti države za štetu, od početka uspostave sredinom 19. stoljeća pa sve do danas, nije se formirao kao jedan jedinstveni koncept koji bi kao takav bio prihvaćen u širokom krugu zemalja. Ono kao jedan jedinstveni koncept nije postojao ni u okviru pojedine države, nego je sukladno povijesnim okolnostima i prilikama mijenjao svoja temeljna obilježja. Upravo je svrha ovog rada prikazati kako je okvirno tekao razvoj instituta u pojedinim europskim zemljama, uz navođenje značajnih povijesnih događaja koji se smatraju ključnima za početak podvođenja države njenom zakonodavstvu i pružanja zaštite njenim građanima. Navođenjem značajnih propisa želi se ukazati na to u kojem je smjeru razvoj tekao i koja su područja rada države bili prioriteti, odnosno koji su se odnosi između države i pojedinaca, fizičkih ili pravnih osoba, prvobitno uredili ovim institutom. Učinjen je osvrt i na razvoj instituta odgovornosti države za štetu u pravu Europske Zajednice, koji pak predstavlja svojevrstan i osobit koncept odgovornosti država članica. Isto se tako prikazuje povijesni razvoj instituta na području Republike Hrvatske koju je, uz znakovite povijesne promjene, pratila i promjena koncepta koji je u pojedinom razdoblju bio usvojen. Poseban naglasak daje se uređenju instituta danas. I na počeku 21. stoljeća određena pitanja koja se odnose na ovu materiju ostala su problematična, ponajprije radi neadekvatne i nepotpune regulacije odgovornosti države za štetu. Otvorena pitanja ove materije posljedica su povijesnog razvoja i shvaćanja da država kao pravni subjekt mora, kao i svaki drugi pravni subjekt, odgovarati za štetu koju je prouzročila svojim djelovanjem pa se sukladno tome nisu razvijala specifična pravila, nego se na državu primjenjuju opća pravila građanskog prava. U konačnici, prikazuje se kako trenutno funkcionira sustav odgovornosti države za štetu u Republici Hrvatskoj, uz prikaz značajnijih zakonskih promjena i sudskih odluka, te kako je uređena temeljna dvojba ovog instituta danas - pitanje primjene subjektivnog ili objektivnog sustava odgovornosti.

• Ključne riječi: odgovornost države za štetu; povijesni razvoj instituta odgovornosti; objektivna odgovornost; subjektivna odgovornost; pretpostavke odgovornosti; nezakoniti rad; nepravilan rad; Ustavni sud
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:515064
• Studijski program: Naziv: Javna uprava; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: stručni; Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave (bacc. admin. publ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-09-27 13:55:49