" Sama je to tražila.": Pripisuju li studenti pomažućih profesija krivnju žrtvi silovanja?

diplomski rad

• Naslov (engleski): „She ask for it.” : Do students of helping professions attribute blame to a rape victim?
• Autor: Kristina Bušljeta
• Mentor: Jelena Ogresta (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Studij socijalnog rada); Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-06-12, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Socijalne djelatnosti; Posebna područja socijalnog rada

Sažetak

U Hrvatskoj je i dalje prisutan nedostatak istraživanja usmjerenih na žrtvu kaznenog djela silovanja pa tako i na specifičnosti ovog problema kao što je fenomen „okrivljavanja žrtve“. Budući da pripisivanje krivnje žrtvi za posljedicu može imati i izostanak prijave kaznenog djela, kao i traženja potrebnih oblika pomoći važno je utvrditi koji činitelji doprinose okrivljavanju žrtve i to posebno na populaciji budućih stručnjaka koji će u okviru obavljanja svoga posla vrlo često biti u izravnom kontaktu sa žrtvama silovanja. Polazišnu osnovu ovog istraživanja je predstavljala teorija atribucije, dok je cilj istraživanja bio ispitati razlikuju li se studenti pomažućih profesija u razini pripisivanja krivnje žrtvi silovanja s obzirom na oblik silovanja, obilježja žrtve i procjenjivača. Istraživanje je provedeno na uzorku od 646 studenata pomažućih profesija na Sveučilištu u Zagrebu i Zdravstvenom veleučilištu. Korištena je metoda web ankete uz primjenu tehnike vinjeta (n=6) u okviru kojih su bile opisane različite situacije silovanja. Rezultati istraživanja su pokazali da studenti koji studiraju na fakultetima u području psihosocijalnog rada i prava pripisuju nižu razinu krivnje žrtvi silovanja u usporedbi sa studentima koji studiraju na fakultetima u području zdravstvene skrbi. Značajnim se pokazao i oblik silovanja budući da su studenti veću razinu krivnje za silovanje pripisivali žrtvi u situacijama kada je poznavala počinitelja, dok se izgled i ponašanje žrtve nisu pokazali statistički značajnim u pripisivanju krivnje žrtvi silovanja. Potvrđena je i povezanost između razine empatične brige, percipirane sličnosti sa žrtvom odnosno počiniteljem i pripisivanja krivnje žrtvi silovanja. Dobiveni rezultati su djelomično potvrdili postavke teorije atribucije te će biti razmatrani u okviru potrebe za senzibiliziranjem studenata pomažućih profesija za položaj žrtvi silovanja i suzbijanja mitova o silovanju te rodnih stereotipa.

Sažetak (engleski)

In Croatia there is still a lack of research directed at the victim of the criminal offense of rape, especially those dealing with the specifics of this problem, such as the "victim blaming" phenomenon. Since the attribution of blame to rape victim may result in the absence of reporting a criminal offense, but also absence of search for the necessary forms of assistance, it is important to determine which factors contribute to the victim blaming, and especially on the population of future experts who will often have direct contact with rape victims. The starting point of this study was the theory of attribution, while the aim of the research was to examine whether the students of helping professions differed in the level of attribution of blame to rape victims with regard to the type of rape, the characteristics of the victim and the observer. The study was conducted on a sample of 646 students of helping professions at the University of Zagreb and the Health Polytechnic. A web survey method using the vignette technique (n = 6) was used, within which different rape situations were described. The results of the research have shown that students studying at faculties in the field of psychosocial work and law attribute a lower level of blame to the rape victim compared to students studying at faculties in the field of health care. The type of rape has also shown to be significant since the students attribute more blame to rape victim in situations when she knew the perpetrator, while the appearance and behaviour of the victim did not prove statistically significant in attributing blame to the victim of rape. The relationship between the level of empathic care and the perceived similarity with the victim and the perpetrator and the attribution of blame to rape victim was confirmed. The results have partially confirmed the attribution theory and will be considered in the context of the need for sensitizing students of helping professions for the position of rape victims and suppressing myths about rape and gender stereotypes.

• Ključne riječi: Ključne riječi: atribucija krivnje; žrtve silovanja; studenti pomažućih profesija; vinjete
• Ključne riječi (engleski): Keywords: attribution of blame; rape victim; students of helping professions; vignettes
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:149575
• Studijski program: Naziv: Socijalni rad; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra socijalnog rada (mag.act.soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-11-05 09:25:26