Javna okupljanja u hrvatskom pravu

završni rad

• Naslov (engleski): Public gatherings in Croatian law
• Autor: Petra Galoši
• Mentor: Marko Turudić (mentor)
• Član povjerenstva: Marko Turudić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Lana Ofak (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Frane Staničić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Upravno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-09-21, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Upravno pravo i uprava

Sažetak

Pravo na javno okupljanje je Ustavom Republike Hrvatske te nizom međunarodnopravnih dokumenata zajamčeno pravo. Jedno je od temeljnih ljudskih prava i sloboda, te je samim time razrađen u okviru kategorije ''organskog zakona''. To su zakoni koji se donose kvalificiranom većinom svih saborskih zastupnika. Prvi Zakon o javnom okupljanju usvojen je 10. travnja 1992.godine. Njega je zamijenio novi Zakon o javnom okupljanju od 12. studenog 1999. godine, koji je izmijenjen i dopunjen nekoliko puta. Posljednja izmjena bila je 2012.godine. Prema Zakonu o javnom okupljanju postoji nekoliko vrsta javnog okupljanja, a to su: mirna okupljanja i javni prosvjedi, javne priredbe i drugi oblici okupljanja. Pod mirnim okupljanjem i javnim prosvjedom podrazumijeva se svako organizirano okupljanje više od 20 ljudi koje se održava radi javnog izražavanja i promicanja političkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva. Takav oblik okupljanja mora prijaviti organizator nadležnoj policijskoj upravi 5 dana prije održavanja. Organizator je pojedinac ili pravna osoba koja će sve organizirati da bi se mirno okupljanje i javni prosvjed održali. Pod javnim priredbama podrazumijevaju se okupljanja organizirana radi ostvarivanja prihoda u okviru registrirane djelatnosti, koja s obzirom na predmnijevani broj sudionika ili narav priredbe, zahtijevaju poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera te prijavu organizator podnosi 7 dana prije održavanja, dok pod drugim oblicima okupljanja podrazumijevaju se okupljanja kojima je svrha ostvarivanje gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, športskih, zabavnih i sličnih interesa te za razliku od prethodna dva oblika razlikuju po tome što se oni u pravilu ne prijavljuju.

• Ključne riječi: temeljno ljudsko pravo; javno okupljanje; javna priredba; drugi oblici okupljanja; organizator; policijska uprava
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:226654
• Studijski program: Naziv: Javna uprava; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: stručni; Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave (bacc. admin. publ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-09-24 14:01:01