Demokratski deficit Europske unije

završni rad

• Naslov (engleski): Democratic deficit of the European Union
• Autor: Anita Kurek
• Mentor: Goranka Lalić Novak (mentor)
• Član povjerenstva: Goranka Lalić Novak (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jasmina Džinić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Teo Giljević (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Upravna znanost); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-06-02, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Upravno pravo i uprava

Sažetak

Tema ovog rada je demokratski deficit Europske unije koji se kao pojam prvi put spominje krajem 1970-ih. Početkom europskih integracija za probleme nedemokratičnosti EU i njezinih institucija korišteni su različiti nazivi koji su kasnije svedeni na zajednički naziv demokratski deficit. Pojam demokratski deficit označava nedovoljnu demokratičnost Europske unije te njenu nedovoljnu pristupačnost i nerazumljivost građanima.
Prvo poglavlje ovog rada bavi se nastankom EZ odnosno EU, motivima za europsku integraciju i glavnim ciljevima EU-a. Kroz godine EU-a se mijenjala i širila, tako je od osnutka do danas bilo šest proširenja, sa zadnjim proširenjem Republika Hrvatska je postala punopravna članica EU.
Sljedeće poglavlje govori o demokraciji u EU i simptomima koji su doveli do njezine krize. Simptomi se mogu podijeliti u tri skupine. Prvi simptom je ulazak tranzicijskih zemalja u EU koje se dogodilo 1. svibnja 2004. u sklopu petog proširenja. Drugi je vidljiv u negativnom ishodu referenduma za ratifikaciju ugovora Ustava za Europu u Francuskoj i Nizozemskoj koji je većim dijelom bio odbijen kao odgovor građana na nepovjerenje i nerazumijevanje EU-a i njezinih institucija. Zadnji simptom je demokratski deficit koji je glavna tema ovog rada.
Tako se iduće poglavlje bavi demokratskim deficitom, raznim načinima definiranja tog pojma i samim problemom demokratskog deficita. Uz standardnu verziju demokratskog deficita spominju se i demokratski deficit u užem i širem smislu kao i federalni i ustavotvorni deficit. Autore koji se bave tom tematikom možemo podijeliti u par skupina. U prvoj su oni koji smatraju da demokratski deficit ne postoji. U idućoj oni koji smatraju da demokratski deficit postoji i može se riješiti vračanjem integracije, te zadnji koji također govore da demokratski deficit postoji ali njegovo rješenje vide u nadogradnji političkog sustava. U ovom poglavlju govori se i o političkoj alijenaciju u kojoj neki autori vide stvarni problem EU-a.
Sljedeće poglavlje bavi se institucionalnim dizajnom koji je usko povezan s problemom legitimiteta. Postoje nekoliko temeljnih pristupa institucionalnom dizajnu a to su parlamentarni, prezidencijalistički i postparlamentarni pristup.
U idućem poglavlju obrađen je demokratski deficit kroz najvažnije institucije Europske unije a neke od njih su Europska komisija,Vijeće ministara i Europski parlament.
Zadnje poglavlje bavi se inovativnim metodama i kako one utječu na smanjenje demokratskog deficita. Obrađene su supsidijarnost, fleksibilnost, otvorena metoda koordinacije i pitanje ljudskih prava.

• Ključne riječi: demokratski deficit; Europska unija; demokracija; institucionalni dizajn; tranzicijske zemlje; Ustav za Europu
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:681621
• Studijski program: Naziv: Javna uprava; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: stručni; Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave (bacc. admin. publ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-06-07 11:56:19