Restorativna pravda u hrvatskom kaznenopravnom sustavu

diplomski rad

• Naslov (engleski): Restorative justice in Croatian criminal justice system
• Autor: Željka Ivanac
• Mentor: Zoran Burić (mentor)
• Član povjerenstva: Zoran Burić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marin Bonačić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Elizabeta Ivičević Karas (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Kazneno procesno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-06-13, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Kazneno pravo, kazneno procesno pravo, kriminologija i viktimologija

Sažetak

Znanstvena i stručna literatura bavi se pojmom restorativne pravde uglavnom kroz prizmu sociologije i kriminologije, dok restorativna rješenja u kaznenopravnim sustavima često zanemaruju njen primarni teoretski cilj, a to je uvažavanje položaja i potreba žrtve kaznenog djela u kaznenom postupku. Stoga se restorativna rješenja u kaznenopravnim sustavima usvajaju prvenstveno radi pokušaja suzbijanja njihovih neučinkovitosti vezano za preopterećenost, financijsku održivost i borbu s problemom recidivizma. Zbog takvog raskoraka teorije i prakse po pitanju restorativne pravde, taj pojam u kaznenopravnim sustavima obuhvaća raznolika rješenja, uključujući i ona koja teorija uopće ne smatra restorativnima. Ipak, kad se govori o restorativnoj pravdi, pogotovo na području Europe, najčešće se misli na medijaciju između žrtve i počinitelja kaznenog djela koja je dominantan restorativni model.
Iako je primjena restorativnih modela u kaznenopravnim sustavima povezana s nizom društvenih i drugih čimbenika, cilj je ovog rada analiza mogućnosti proširenja njene primjene s obzirom na zakonodavna rješenja u hrvatskom kaznenopravnom sustavu, a na temelju postavljenog međunarodnopravnog okvira i postojećih komparativnih rješenja.
Analizom postojećih zakonskih rješenja u hrvatskom kaznenopravnom zakonodavstvu može se zaključiti da su u njemu već sadržane odredbe koje imaju restorativni karakter i čija primjena može dati potreban legitimitet uvođenju i primjeni restorativnih modela i metoda i u ostale dijelove kaznenog pravosuđa osim maloljetničkog kaznenog prava.
Međutim, iako smatram da su postojeća zakonodavna rješenja dovoljna podloga za uvođenje medijacije i eventualno drugih restorativnih modela u istražnu i raspravnu fazu kaznenog postupka, izričita pravna norma kojom bi se regulirala mogućnost medijacije isključila bi bilo kakve dvojbe u vezi legitimiteta njene primjene.

• Ključne riječi: restorativna pravda; medijacija; izvansudska nagodba; kazneno zakonodavstvo
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:380471
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-06-15 08:42:43