Koordinacija diferenciranih upravnih organizacija: studija slučaj Porezne uprave

završni rad

• Naslov (engleski): Coordination of differentiated administrative organisations: a case study of the tax administration
• Autor: Tomislav Cindrić
• Mentor: Teo Giljević (mentor)
• Član povjerenstva: Teo Giljević (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Romea Manojlović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Iva Lopižić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Upravna znanost); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-03-18, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Upravno pravo i uprava

Sažetak

U radu smo analizirali koordinaciju diferenciranih upravnih organizacija, prvo teorijski, a zatim i praktično na primjeru Porezne uprave Republike Hrvatske. Kao što smo vidjeli koordinacija je posljedica diferencijacije, odnosno podjele ukupnog zadatka organizacije na zadatke i podzadatke, te integracije ili grupacije tako podijeljenih zadataka koji se onda koordinacijom usmjeravaju prema cilju organizacije. Kako su diferencijacija i integracija ključni za oblikovanje organizacijske strukture svake organizacije tako je koordinacija bitna i zaslužna za učinkovito djelovanje organizacije i postizanje cilja radi kojeg je organizacija stvorena. U provedbi javnih politika i programa upravo je nedostatak koordinacije uzrok njihovog neuspjeha. Samim time dodaje se još veća važnost koordinaciji organizacija u javnoj upravi jer ona više nije puki instrument provedbe političkih odluka već je postala vrlo važan aspekt svakodnevnog života ljudi, od pružanja usluga i davanja informacija do zaštite i brige za svoje građane. Po samoj svojoj ulozi Porezna uprava je jedna od, ako ne i najbitnija organizacija za funkcioniranje države, jer velika većina sredstava koja su potrebna za funkcioniranje države dolazi od prihoda koje prikuplja porezna uprava. Imajući to u vidu nepotrebno je naglašavati koliko je bitna usklađenost, a samim time i koordinacija, Porezne uprave unutar javne uprave, bilo da se radi o usklađenosti unutar same Porezne uprave, bilo unutar resornog ministarstva i Vlade. Dobra koordinacija u organizaciji je posebno važna u prostorno diferenciranim i u iznimno složenim organizacijama, što smo i vidjeli na primjeru Porezne uprave RH koja je podijeljena na 6 teritorijalnih područnih ureda i 1 nacionalni te 57 ispostava. Vidjeli smo da je takva organizacija Porezne uprave nastupila 2015. godine kada je drastično smanjen broj područnih ureda i ispostava. Što znači da Porezna uprava RH drži korak s modernim rješenjima u uspješnoj europskoj i svjetskoj praksi, ali i da je spremna ponuditi rješenja u novim situacijama. Iz navedenog u radu valja zaključiti da je koordinacija u PU provedena sistemski i prvenstveno se zasniva na hijerarhijskim odnosima unutarnjih ustrojstvenih jedinica temeljenim na zakonu i drugim propisima.

• Ključne riječi: Koordinacija; instrumenti koordinacije; mehanizmi koordinacije; Porezna uprava RH; organizacija Porezne uprave; razvoj Porezne uprave RH; prostorna diferencijacija; upravna organizacija.
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:570826
• Studijski program: Naziv: Porezni studij; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: stručni; Akademski / stručni naziv: stručni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus) porezne struke (bacc. tax.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-05-05 08:01:58