| Sažetak | Usmena rasprava je uvedena u hrvatski pravni sustav Zakonom o upravnim sporovima 1.1. 2012. godine. Nova zakonska regulacija sustava upravnog sudovanja stvara samo okvir za kvalitetnu zaštitu prava građana, pravnih osoba i drugih subjekata od nezakonitog djelovanja javne uprave i pružatelja usluga. Prvi Zakon o upravnim sporovima je donesen u SFRJ-u 1952.godine. Tek je ZUS-om SFRJ, br. 4/77 je osnovan Upravni sud Hrvatske. Hrvatska je 1997. godine ratificirala Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kojom su uvedena načela: načelo prava na pravično suđenje i donošenje odluke u razumnom roku, načelo izjašnjavanja stranaka, načelo usmene rasprave, načelo samostalnosti, načelo učinkovitosti i načelo pomoći neukoj stranci. Usmena rasprava je zajamčena člankom 7. ZUS-a. Postoje pet načina odlučivanja o predmetu upravnog spora: a) odbacivanje tužbe, b)obustava postupka, c)donošenje presude bez provođenja rasprave, d) donošenje presude nakon provedene rasprave, e) provođenje oglednog spora. Upravni sud može riješiti upravni spor bez provođenja rasprave u pet slučajeva: a) da je tuženik priznao tužbeni zahtjev u cijelosti, b)ako je riječ o predmetu u kojem se rješava na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, c) ako utvrdi da pojedinačna odluka sadržava nedostatke koji sprečavaju ocjenu njihove zakonitosti, d) ako tužitelj osporava primjenu materijalnog prava, činjenice su nesporne, a stranka u tužbi ili u odgovoru na tužbu izričito ne zahtijeva održavanje rasprave, e) ako se stranke o tome izrijekom suglase, a sud utvrdi da nije potrebno izvoditi nove dokaze. Usmenom raspravom ostvaruje se načelo učinkovitosti i ekonomičnosti spora. Usmena rasprava je javna. Javnost rasprave je zajamčena i člankom 120. Ustava RH. Javnost se može isključiti sa cijele usmene rasprave ili jednog njezinog dijela. Raspravu otvara i predmet raspravljanja objavljuje predsjednik vijeća ili sudac pojedinac. Rasprava se može održati i bez prisutnosti stranke. Neodržavanje rasprave u situacijama kad je trebala biti održana je bitna povreda pravila spora, koja je razlog za izjavljivanje žalbe. Kada sud ocijeni da je o predmetu raspravljeno dovoljno i da se može donijeti presuda, rasprava se zaključuje, a vijeće se povlači na vijećanje i glasovanje. Pravna zaštita trebala bi biti istinita i zakonita, te ekonomična i sigurna, stoga je usmenost vrlo bitna za ostvarenje pravne zaštite. Temeljna načela Zakona o općem upravnom postupku NN 47/09 su: načelo zakonitosti, načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, načelo pomoći stranci, načelo utvrđivanja materijalne istine, načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, načelo pristupa podacima i zaštite podataka, pravo stranke na pravni lijek, načelo zaštite stečenih prava stranaka, službena upotreba jezika i pisma. Zakonom u upravnim sporovima NN 143/12 mijenja se dugogodišnji sadržaj upravnog spora, te je uz usmenu raspravu ako jedna od bitnih novina uveden radikalni zahvat odlučivanja suca pojedinca u svim slučajevima. Uvode se novi instituti, npr. ogledni postupak, prekid postupka, privremene mjere, omogućava se povrat u prijašnje stanje i prekid postupka. Europska unija ima razrađena pravila vođenja upravnog postupka, ali u pravu EU ne postoji neki kodificirani propis koji objedinjava sva pravila na jednom mjestu. |
