Paginacija
-
-
Uredbe iz nužde
-
Jana Mužar Predsjednik Republike Franjo Tuđman tijekom 1991. i 1992.godine donio je niz uredbi iz nužde kojima je uređeno područje unutarnjih poslova, pravosuđa, obrane, javnih službi i gospodarstva. Pojedinim su uredbama ograničena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom. Glavno je pitanje koje se postavlja u radu je li predsjednik imao ovlasti donositi uredbe iz nužde u vrijeme kada je Hrvatski sabor redovito zasjedao. Uredbe su žestoko kritizirane u hrvatskoj javnosti, a konačnu odluku o...
-
-
Uredbe iz nužde
-
Marta Božan U ovom radu razmatrano je i objašnjeno izvanredno stanje te njegove posljedice s posebnim naglaskom na Republiku Hrvatsku i uredbe iz nužde. Predsjednik Franjo Tuđman je tijekom 1991. i 1992. godine donio cca. 28 uredbi iz nužde. Problem je nastao kada se počela preispitivati ovlast predsjednika Tuđmana da uopće donosi istoimene uredbe, obzirom na mnoga argumentirana stajališta o mogućnosti zasjedanja Sabora u tom periodu. Osim toga, takve uredbe su izazvale mnogobrojne kritike u...
-
-
Uredsko poslovanje u Gradu Zagrebu
-
Ana Ivanović U ovom završnom radu analizira se sustav uredskog poslovanja u Gradu Zagrebu kao jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Najprije se govori o organizacijskoj tehnologiji i standardizaciji postupanja, potom se daje pravni okvir uređenja uredskog poslovanja te način definiranja temeljnih pojmova uredskog poslovanja kao što su dokument, pismeno, klasifikacija oznaka, brojčana oznaka pismena, spis, dosje, pisarnica i drugi. Uz to navode se novine koje Uredba o uredskom...
-
-
Uredsko poslovanje u tijelima državne uprave
-
Branislava Rožanković U narednom izlaganju obrađena je tema uredskog poslovanja u tijelima državne uprave s aspekta postojećeg zakonodavnog okvira, postojećeg stanja i mogućeg budućeg modela uredskog poslovanja. Razrada teme prikazana je kroz temeljne pojmove uredskog poslovanja, definicije podnesaka i pismena, pravne izvore, načela i elaboracijom provoditelja uredskog poslovanja. Prikazana je detaljna klasifikacija tijela državne uprave koji se ujedno smatraju i tijelima središnje državne uprave, kao i...
-
-
Uređenje državljanstva maloljetnog djeteta u hrvatskom pravu od 1991. do danas
-
Ramona Antić Državljanstvo maloljetnog djeteta jedno je od temeljnih pitanja pravnog uređenja hrvatskog državljanstva. Prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine i Konvenciji o pravima djeteta iz 1989. godine, svako dijete ima pravo na državljanstvo. Maloljetno dijete najčešće slijedi pravni položaj roditelja. U radu se obrađuju načini stjecanja i prestanka hrvatskog državljanstva maloljetnog djeteta tako da se analiziraju mjerodavne odredbe Zakona o hrvatskom državljanstvu...
-
-
Uređenje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova
-
Ivana Rudež Imovinskopravni odnosi bračnih drugova u hrvatskom su pravu normirani Obiteljskim zakonom, koji bračnim drugovima nudi zakonski i ugovorni režim. Kao pravilo će vrijediti zakonski režim, odnosno sustav zajednice stečenih dobara. Vlastitom imovinom smatra se imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, kao i ona koju tijekom trajanja bračne zajednice stekne na pravnom temelju različitom od rada i u odnosu na nju, bračni drug se smatra samovlasnikom te tako i upravlja i...
-
-
Uređenje izvlaštenja u Republici Hrvatskoj u posebnim zakonima
-
Nikolina Šajnović U ovom radu bit će govora o specifičnom pravnom institutu izvlaštenja kojim se zahvaća u jedno od temeljnih ustavnih prava, a to je pravo vlasništva. Nakon uvodnih napomena o tome što je vlasništvo i koju ulogu izvlaštenje u ograničenju prava vlasništva ima govorit će se o vrstama izvlaštenja sukladno Zakonu o izvlaštenju i određivanju naknade. Ukratko će biti opisan povijesni razvoj instituta od 1852. godine do danas. Zatim je analiziran Zakon o izvlaštenju i određivanju...
-
-
Uređenje izvlaštenja u hrvatskom pravu
-
Jelena Galić U ovom završnom radu analizirat ću jedan vrlo zanimljiv, ali isto tako kompleksan institut hrvatskog upravnog prava, institut izvlaštenja. Osvrnut ću se na povijest instituta, definirat ću predmet izvlaštenja, vrste izvlaštenja, korisnika izvlaštenja, priložit ću primjer zaključka u predmetu potpunog izvlaštenja dijela nekretnine iz stvarnog života, a na samom kraju rada ću u zaključku iznijeti svoje mišljenje i osobne stavove. Glavni fokus rada je zapravo na tome što se...
-
-
Uređenje plaća u pravu Republike Hrvatske i Europske unije
-
Biljana Šugić Republika Hrvatska je usvajanjem međunarodnih univerzalnih i regionalnih pravnih akta te usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva s pravom Europske unije postigla mnogo na području uređenja plaća i jednakosti plaća, ali brojna pitanja ostaju otvorena, ne samo u našem pravu, nego i na razini EU.
Za harmonizaciju pravnog sustava EU direktive su izvrsno sredstvo. Međutim, direktive predstavljaju prvi korak koji nužno zahtjeva daljnje, ne samo izmjenu nacionalnog zakonodavstva već i...
-
-
Uređenje prava na upravnosudsku zaštitu protiv upravnih akata regulatornih agencija
-
Maja Vozny Za određenje pojma regulatornih agencija treba napomenuti da mogućnost i postupak njihova osnivanja u Republici Hrvatskoj nije predviđen ni Ustavom Republike Hrvatske niti općim propisima, već se to pitanje uređuje propisma kojima se uređuju pojedine djelatnosti za koje je predviđeno osnivanje takvih tijela . U tim propisima se detaljno navode bitna obilježja regulatornih agencija. Iako regulatorne agencije kao novi oblik tijela nisu predviđene Ustavom , ipak Ustav čl. 89. st. 2....
-
-
Usamljenost kod osoba starije životne dobi
-
Petra Novački Ljudska populacija sve više stari te pojava usamljenosti postaje sve izraženija. Bitno je razlučivanje pojma starosti (posljednje razdoblje u ljudskom životu) od starenja, (proces u kojem se događaju promjene u funkciji dobi), a nezanemarive su fizičke i kognitivne promjene koje prate stariju životnu dob. Shvaćanju pojma usamljenosti doprinose socijalne teorije starenja koje se odnose na teoriju aktivnosti, povlačenja i socioemocionalne selektivnosti. Usamljenost se prema definiciji...
-
-
Usamljenost osoba starije životne dobi u kontekstu pandemije COVID-19
-
Lidija Petrovečki Usamljenost se definira kao subjektivno i neugodno iskustvo koje je rezultat nedostatka u socijalnim odnosima. Iako je usko povezana sa samoćom i socijalnom izolacijom, razlikuje se u konceptualnom smislu. Usamljenost se često povezuje sa starijom dobi zbog različitih faktora i čimbenika koji starije osobe čine ranjivim za usamljenosti. Pandemija COVID-19 je otvorila ovo pitanje s obzirom na epidemiološke mjere socijalne distance i karantene koje su ostavile utjecaj na svakodnevni...
Paginacija
