Modifikacija načela zakonitosti

završni rad

• Naslov (engleski): Modification of the principle of legality
• Autor: Margareta Borovčak
• Mentor: Marko Turudić (mentor)
• Član povjerenstva: Marko Turudić
• Član povjerenstva: Marko Šikić
• Član povjerenstva: Mateja Crnković
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Upravno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-04-06, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Upravno pravo i uprava

Sažetak

Izvanredna stanja predstavljaju one specifične situacije u kojima je ustavnopravni poredak, nastupom određene iznimno opasne i ozbiljne prijetnje, suočen s potrebom da, u cilju vlastitog očuvanja, poduzme mjere koje se najčešće odnose na odgovarajuću kriznu alokaciju ovlasti te primjenu određenih mjera ograničenja temeljnih ljudskih prava i sloboda. Većina suvremenih demokratskih zemalja tako poznaje problem izvanrednih privremenih okolnosti te za takve prilike predviđa izvanrednu koncentraciju vlasti.
Određene teške situacije u kojima se može naći svaka država najčešće zahtijevaju iznimna i veoma ozbiljna ograničenja ustavom zajamčenih sloboda i prava. Rat i neposredna opasnost od rata, pobune i ustanci, terorizam, neredi, ekonomske depresije, velike prirodne katastrofe poput potresa i poplava samo su neki od uzroka koji mogu dovesti do modifikacije načela zakonitosti i primjene pravila o iznimnim stanjima, odnosno stanjima nužde.
Upletanje izvršnih tijela u zakonodavnu funkciju jedan je od instituta koji se najčešće primjenjuje u stanjima nužde i kao takav dovodi do poremećaja nadležnosti između izvršne i zakonodavne grane vlasti. Najčešći instrument kojim izvršna vlast u takvim stanjima djeluje su uredbe iz nužde čija je funkcija detaljno objašnjena u radu. Obrazložene su i pravno teorijske koncepcije o izvanrednim stanjima (njemačka teorija o državnom pravu nužde, anglosaksonska teorija intra vires i francuska teorija iznimnih stanja) koje su uvelike utjecale na modernu europsko-ustavnu pravnu doktrinu.
U radu je detaljno analizirano hrvatsko ustavnopravno uređenje iznimnih stanja uspoređujući sadašnji Ustav RH i onaj iz 1990. godine kao i praksa Ustavnog suda RH koja se odnosi na istu materiju. Napravljen je i pregled uredbodavne prakse Predsjednika RH od 1991. do 1996. godine i upozoreno na brojne formalne i materijalne propuste i odstupanja od Predsjednikovih ustavnih ovlaštenja.

• Ključne riječi: Izvanredno stanje; stanje nužde; izvanredne mjere; poremećaj nadležnosti; načelo zakonitosti; uredbe iz nužde; elementarna nepogoda
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:773266
• Studijski program: Naziv: Javna uprava; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: stručni; Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave (bacc. admin. publ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-04-07 09:01:19