Kaznenopravni aspekti nasilja u obitelji

diplomski rad

• Naslov (engleski): Criminal Law Aspects of Domestic Violence
• Autor: Dorotea Krcivoj
• Mentor: Marta Dragičević Prtenjača (mentor)
• Član povjerenstva: Marta Dragičević Prtenjača (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Reana Bezić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sunčana Roksandić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Kazneno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2025-02-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo

Sažetak

Nasilje u obitelji predstavlja različite vrste zlostavljanja među članovima obitelji. Tradicionalno se smatralo isključivo privatnim problemom, no postupnim jačanjem društvene svijesti o njegovim posljedicama te razvojem pokreta za zaštitu ljudskih prava došlo je do postupnog reguliranja te problematike. Zakonske intervencije omogućile su jasnije definiranje obiteljskog nasilja, sankcioniranje počinitelja te osiguravanje zaštite i podrške žrtvama. U radu se analiziraju najvažniji međunarodni dokumenti koji su postavili temelje za pravnu regulaciju obiteljskog nasilja, uključujući Konvenciju o uklanjaju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i Istanbulsku konvenciju, i koji definiraju obiteljsko nasilje kao ozbiljno kršenje ljudskih prava i obvezuju države na usvajanje učinkovitih preventivnih i represivnih mjera. Izlaže se praksa Europskog suda za ljudska prava kroz analizu nekih od najznačajnijih presuda kojima Sud interpretira obvezu država da učinkovito istražuju i sankcioniraju slučajeve nasilja te osiguraju adekvatnu zaštitu žrtava. Daje se uvid u razvoj hrvatskog zakonodavstva u području zaštite od nasilja u obitelji te se analiziraju ključni pravni akti, uključujući Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i Kazneni zakon te njihove izmjene i prilagodbe međunarodnim standardima. Uz analizu pravnog okvira u radu se pruža i statistički uvid u prekršajnu i kaznenu sferu obiteljskog nasilja u Republici Hrvatskoj. Analizirani su podaci o broju prijavljenih i osuđenih osoba, vrstama izrečenih sankcija te udjelu recidivista, čime se daje jasniji prikaz učinkovitosti pravosudnog sustava u suzbijanju obiteljskog nasilja. Naglašava se važnost dosljedne provedbe pravnih propisa i daljnjeg unaprjeđenja institucionalnog okvira zaštite žrtava kako bi se osigurala učinkovita borba protiv obiteljskog nasilja.

Sažetak (engleski)

Domestic violence represents different types of abuse between family members. Traditionally, it was considered exclusively a private problem, but with the gradual strengthening of social awareness of its consequences and the development of the movement for the protection of human rights, the issue was gradually regulated. Legal interventions made it possible to define domestic violence more clearly, sanction perpetrators, and ensure protection and support for victims. The paper analyzes the most important international documents that laid the foundations for the legal regulation of domestic violence, including the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women (CEDAW) and the Istanbul Convention, which define domestic violence as a serious violation of human rights and oblige states to adopt effective preventive and repressive measures. The practice of the European Court of Human Rights is presented through the analysis of some of the most significant judgments by which the Court interprets the obligation of states to effectively investigate and sanction cases of violence and ensure adequate protection of victims. An insight into the development of Croatian legislation in the field of protection against domestic violence is given, and key legal acts are analyzed, including the Law on Protection against Domestic Violence and the Criminal Code, as well as their amendments and adaptations to international standards. Along with the analysis of the legal framework, the paper also provides a statistical insight into the misdemeanor and criminal sphere of domestic violence in the Republic of Croatia. Data on the number of reported and convicted persons, the types of imposed sanctions and the proportion of recidivists were analyzed, which gives a clearer picture of the effectiveness of the judicial system in suppressing domestic violence. The importance of consistent implementation of legal regulations and further improvement of the institutional framework for the protection of victims is emphasized in order to ensure an effective fight against domestic violence.

• Ključne riječi: obiteljsko nasilje; pokret za zaštitu ljudskih prava; međunarodni dokumenti; Istanbulska konvencija; praksa ESLJP-a; hrvatsko zakonodavstvo; Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji; izmjene Kaznenog zakona; statistički podaci
• Ključne riječi (engleski): domestic violence; movement for the protection of human rights; international documents; Istanbul Convention; ECtHR practice; Croatian legislation; Law on Protection from Domestic Violence; amendments to the Criminal Code; statistical data
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:855109
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani prijediplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistrica prava (univ. mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-03-11 09:32:27