Skip to main content
Početna
O repozitoriju
Kontakt
EN
HR
Repozitorij Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Pregledavanje
Prema autoru
Prema godini
Prema organizacijskoj jedinici
Prema području
Prema vrsti rada
Svih dokumenata
Napredno pretraživanje
Pohranjivanje
Search Term
Rad nije dostupan
Zatraži primjerak
dokumenta
 
diplomski rad
6
0
Hibridno predsjedništvo u RH
Sara Duka (2016)
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
Ustavno pravo
Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu:
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:734838
Podaci o radu
Naslov
Hibridno predsjedništvo u RH
Autor
Sara Duka
Voditelj/Mentor
Branko Smerdel
(mentor)
Sažetak rada
U ovom radu predstavljen je problem sustava ustrojstva vlasti i čistih modela sustava, odnosno jesu li oni zaista potrebni i što stoji iza takvih inicijativa. Hrvatska je kroz ustavni razvitak prošla kroz polupredsjednički i parlamentarni sustav pa je u radu pokazano kako su ti sustavi odgovorili na ciljeve koje ima svaki sustav ustrojstva vlasti- uspostaviti ravnotežu između odgovorne i istovremeno efikasne izvršne vlasti. U sadašnjem sustavu predsjednik je ipak zadržao određene ovlasti za koje zagovornici prelaska u čisti parlamentarizam smatraju da su suvišne. Kohabitacija između predsjednika vlade i predsjednika države koja je uspostavljena ustavnim promjenama 2000. godine sa sobom nosi određene probleme. U svakoj od njih su oni analizirani te su navedeni zahtjevi koji će se pred sustavom postavljati u budućnosti. Temeljno načelo u sadašnjem sustavu ustrojstva vlasti je načelo diobe vlasti koje omogućava uzajamne provjere i ravnoteže temeljnih državnih tijela. Političke stranke i politička opredijeljenost, međutim, imaju veliki utjecaj na efikasno djelovanje aktualnog sustava. Treba li, dakle, institucija predsjednika Republike biti samo formalnost ili nužan korektiv izvršne vlasti, pitanje je koje će se neminovno postavljati prilikom slijedećih inicijativa za ustavnim promjenama. Zagovornici prelaska u čisti parlamentarni sustav skloniji su mišljenju da Hrvatska treba napustiti ovakav hibridni model te da predsjednik Republike treba imati sužene ovlasti. Također se javljaju inicijative da bi se predsjednika Republike trebalo birati u parlamentu, a ne na neposrednim izborima te da bi predsjednik Republike mandat za sastavljanje vlade trebao povjeriti stranci koja je relativni izborni pobjednik. U radu je analizirano kakve konotacije to ima na politički sustav u cijelosti. Na kraju, objašnjeno je što ustvari stoji iza inicijativa za čistoćom sustava te odgovara li ovakav hibridni model zahjevima što ga postavlja zahtjev odgovorne i efikasne izvršne vlasti.
Ključne riječi
hibridno predsjedništvo
čisti parlamentarizam
uloga predsjednika Republike
polupredsjednički sustav
parlamentarni sustav
načelo diobe vlasti
sustavi ustrojstva vlasti
sustav kohabitacije
Naslov na drugom jeziku (engleski)
Hybrid Presidency in the Republic of Croatia
Povjerenstvo za obranu
Branko Smerdel
(predsjednik povjerenstva)
Đorđe Gardašević
(član povjerenstva)
Ana Horvat Vuković
(član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanj
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
Ustrojstvena jedinica niže razine
Ustavno pravo
Mjesto
Zagreb
Država obrane
Hrvatska
Znanstveno područje, polje, grana
DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pravo
Ustavno pravo
Vrsta studija
sveučilišni
Stupanj
integrirani preddiplomski i diplomski
Naziv studijskog programa
Pravo
Akademski / stručni naziv
magistar/magistra prava
Kratica akademskog / stručnog naziva
mag. iur.
Vrsta rada
diplomski rad
Jezik
hrvatski
Datum obrane
2016-09-28
Vrsta resursa
tekst
Prava pristupa
Rad nije dostupan
Uvjeti korištenja rada
URN:NBN
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:734838
Pohranio
Danijel Relković