Stvarnopravno uređenje plaža u Republici Hrvatskoj

diplomski rad

• Naslov (engleski): Property Law Framework for Beaches in Croatia
• Autor: Marin Novak
• Mentor: Hano Ernst (mentor)
• Član povjerenstva: Hano Ernst (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Romana Matanovac Vučković (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Kanceljak (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Građansko pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-07-04, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo

Sažetak

Pitanje ograničenja opće uporabe pomorskog dobra kao posebne vrste općih dobara inherentno je tom pravnom institutu jednako kao i potreba osobite zaštite njihove jedinstvene prirodne i društvene vrijednosti. Iako je pomorsko dobro stvarnopravno nesposobno, ono se ipak može privatno iskorištavati putem koncesija koje su slične stvarnim pravima i rađaju nizom pitanja glede pomirenja tih suštinski suprotstavljenih modela uporabe pomorskog dobra. Stoga, ovaj rad – s naglaskom na plaže – prikazuje razvoj instituta pomorskog dobra od ranog austro-ugarskog zakonodavstva, preko društveno-vlasničkog uređenja i sve do važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023. Prikazane su pravna tipologija plaža, uređenje stečenih prava te stjecanje, zaštita i prestanak koncesija na plažama. Važeće uređenje iz 2023. koje je u zakonodavnom postupku izazvalo značajnu pozornost javnosti, uspoređuje se s prethodnim i pokazuje se kako se tim zakonom, suprotno vladajućem javnom mišljenju, suštinski ne odstupa od ranijeg uređenja, već ga unapređuje, iako izvjesna pitanja poput onih vezanih za založnu sposobnost prava iz koncesija i nadalje ostaju otvorena.

Sažetak (engleski)

The problem of limiting public use of maritime demesne as a form of public domain is as inherent to the doctrine of public domain as it is to the need of preserving it's unique natural and social value. Maritime demesne cannot be subject to any property rights, but can be subject to private exploitation by way of concessions, which are similar to property rights and give rise to various questions concerning the conflicting models of maritime demesne use. Thus, the development of maritime demesne, specifically beaches, is followed since the early Austro-Hungarian legislation, over the period of social ownerhsip, up to the current Martime Demesne and Maritime Ports Act. The legal typology of beaches, acquired rights, and grant, protection, and termination of concessions are discussed. Current solutions, which gained signitificant public attention, are contrasted with earlier Martime Demesne and Martime Ports Bill of 2003. Contrary to popular opinion, this paper demonstrates that the new Martime Demesne and Maritime Ports Act od 2023. does not in fact deviate significantly from previous legislation but, in fact, generaly improves it although certain issues, like those concerning the lien capacity of concession rights on maritime demesne, remain open.

• Ključne riječi: koncesije; opća dobra; pomorsko dobro; plaže; naplata ulaza; Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023.
• Ključne riječi (engleski): concessions; public domain; maritime demesne; beaches; entrance fees; Maritime Demesne and Maritime Ports Act of 2023.
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:023196
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani prijediplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistrica prava (univ. mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-07-09 13:40:37