Naslov Efekt susjedstva i mladi: pregled istraživanja u socijalnom radu
Naslov (engleski) Neighborhood effect on youth: a systematic review of research in social work
Autor Ivana Karlušić
Mentor Ana Opačić (mentor)
Član povjerenstva Ana Opačić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Nino Žganec (član povjerenstva)
Član povjerenstva Marijana Majdak (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet (Metodologija istraživanja u socijalnom radu i socijalnoj politici) Zagreb
Datum i država obrane 2023-12-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Socijalne djelatnosti
Sažetak Ovaj rad ima cilj prikazati dosadašnja istraživanja u području socijalnog rada na temu efekta susjedstva i mladih. U rad je uključeno 50 empirijskih istraživanja (N=50) koja su sistematizirana prema kategorijama ishoda koji uključuju mlade. U uvodnom dijelu su navedeni ključni pojmovi i teorije koje objašnjavaju efekt susjedstva i njegove mehanizme prenošenja. Nakon toga slijedi prikaz postupka selekcije radova i njihovih rezultata. Istraživanja su prema temama podijeljena u tri kategorije: istraživanja koja se bave mentalnim zdravljem mladih, istraživanja o problemima u ponašanju mladih i istraživanja s različitim ishodima kod mladih. Sve tri kategorije istražuju povezanost između elemenata efekta susjedstva i mladih. Utvrđena je povezanost između susjedstva i mentalnog zdravlja mladih. Deprivacija susjedstva utječe na nastanak problema s mentalnim zdravljem poput depresije, anksioznosti, stresa i konzumacije supstanci, a život u boljim susjedstvima utječe na pozitivne ishode poput psihološke osnaženosti kod mladih. Također, istraživanja koja se bave problemima u ponašanju mladih su potvrdila vezu između varijabli susjedstva i negativnih ponašanja. Mladi koji žive u problematičnijim susjedstvima pokazuju veću razinu internaliziranih i eksternaliziranih problema u ponašanju, a potvrđeno je i posredno djelovanje čimbenika poput roditeljske podrške i nadzora, ponašanja vršnjaka i dr. Ipak, nekoliko istraživanja nije našlo povezanost između susjedstva i ishoda mentalnog zdravlja i problema u ponašanju, ali nisu ni koristila jednake varijable tako da uzrok može biti u tome. Treća kategorija je obuhvaćala različite ishode poput indeksa tjelesne mase, građanske odgovornosti, viktimizacije, obrazovnih ishoda te je u većini njih potvrđena povezanost s varijablama susjedstva. S obzirom na to da je metodologija u istraživanjima većinom kvantitativna, u budućnosti je potrebno efekt susjedstva istraživati kroz kombinaciju kvantitativnih i kvalitativnih metoda. Spoznaje iz istraživanja su korisne socijalnim radnicima kako bi unaprijedili praksu djelovanja u zajednicama s mladima.
Ključne riječi: efekt susjedstva, mladi, mehanizmi, socijalni rad
Sažetak (engleski) This paper aims to present a review of existing research in the field of social work regarding the neighborhood effect on youth. It includes 50 empirical studies (N=50) categorized based on outcomes related to youth. The introductory section outlines key concepts and theories explaining the neighborhood effect and its transmission mechanisms. Following that, the paper provides a selection process and the results of the studies. The research is divided into three categories: studies addressing the mental health of youth, studies on behavioral problems in youth, and studies with various outcomes in youth. All three categories investigate the association between neighborhood elements and youth. A correlation was found between the neighborhood and the mental health of youth. Neighborhood deprivation contributes to mental health problems such as depression, anxiety, stress, and substance use, while living in better neighborhoods influences positive outcomes such as psychological empowerment in youth. Additionally, research on behavioral problems in youth confirmed the connection between neighborhood variables and negative behaviors. Youth living in problematic neighborhoods show higher levels of internalized and externalized behavioral issues, and the indirect effects of factors like parental support and supervision, peer behavior, etc., were confirmed. However, a few studies did not find a correlation between the neighborhood and mental health outcomes or behavioral problems, but they did not use the same variables, which could be a contributing factor. The third category encompassed various outcomes such as body mass index, civic responsibility, victimization, educational outcomes, and most of them confirmed an association with neighborhood variables. Since the methodology in these studies is primarily quantitative, future research should explore the neighborhood effect through a combination of quantitative and qualitative methods. Findings from this research can be valuable for social workers to enhance their practice in communities with youth.
Ključne riječi
efekt susjedstva
mladi
mehanizmi
socijalni rad
Ključne riječi (engleski)
neighborhood effect
youth
mechanisms
social work
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:199:403167
Studijski program Naziv: Socijalni rad Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistrica socijalnog rada (univ. mag. act. soc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-01-03 09:36:58