Razvoj instituta cesije u rimskom pravu uz osvrt na njegovo uređenje u suvremenom hrvatskom pravu

diplomski rad

• Naslov (engleski): Development of cessio in Roman Law with a review if its regulation in Croatian contemporary Law
• Autor: Ana Kokot
• Mentor: Tomislav Karlović (mentor)
• Član povjerenstva: Tomislav Karlović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Kanceljak (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Henrik-Riko Held (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Rimsko pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-02-03, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo

Sažetak

Iako cesija nije postojala kao poseban institut u rimskom privatnom pravu, još od starog civilnog prava počinje se razvijati u praksi, a učinci iste ostvarivati u postupcima in iure cessio i cessio bonorum. Nakon obrade potonjih postupaka koji su predstavljali univerzalnu sukcesiju, u radu su analizirane sljedeće etape razvoja kojima se u praksi pokušavao pronaći način za postizanje pojedinačnog prijenosa tražbina, od kojih je prvi takav način bio novacija na temelju aktivne delegacije. Zbog nedostataka istoga, učinci cesije su se sljedeće pokušali ostvariti na temelju mandata za zastupanje u postupku pred sudom, a zbog nesigurnosti danog mandata, razvoj instituta je dalje išao u smjeru davanja cesionaru actio utilis i uvođenjem instituta denuntiatio, koji se u svojoj biti zadržao do današnjeg dana. Nakon detaljnijeg uvida u izvore klasičnog prava, osvrt je dan i na postklasične izmjene, u prvom redu ostvarene donošenjem propisa za suzbijanje zlouporaba, od kojih je najznačajniji bio Lex Anastasiana. Institut cesije u suvremenom hrvatskom pravu, koji je predmet obrade u drugom dijelu rada, reguliran je u Zakonu o obveznim odnosima iz 2005. kao promjena na strani subjekata obveznog odnosa. Zakonska regulacija, osim općih odredaba, obuhvaća detaljno uređenje međusobnih odnosa subjekata te posebne slučajeve cesije, pri čemu su u radu izloženi i određeni slučajevi iz sudske prakse kroz koje se također može vidjeti održanje rimske pravne tradicije u pogledu cesije i danas.

Sažetak (engleski)

Although the cessio did not exist as a separate institution in Roman private law, it began to develop in practice from the old civil law, and its effects were realized in proceedings such as in iure cessio and cessio bonorum. After dealing with the latter procedures which represented universal succession, it is further analysed how the Romans tried in practice to find a way to achieve an individual transfer of claim; the first such way was a novation (novatio) based on active delegation. Due to its shortcomings, next, the effects of the cession were sought to be realized on the basis of the mandate for representation in the procedure before the court, and due to the uncertainty of the given mandate, the development of institute went further in the direction of giving the assignee an actio utilis and by introducing the denuntiatio, which in its essence has remained until today. After a more detailed insight into the sources from classical law, there is also a review of postclassical changes, made in first place by passing laws with purpose to repress misuses, the most significant of which was the Lex Anastasiana. In modern Croatian law, which is examined in the other part,
the institution of cession is regulated in the Obligations Act (2005) as a change on the part of the subjects of the obligatory relationship. The legal regulation, apart from general provisions, includes mutual relations between subjects and special cases of cession, whereby the author has also presented the cases from judicial practice which show the permanence of Roman legal tradition with regard to the cession even today.

• Ključne riječi: cessio; tražbina; prijenos; novacija; denuntiatio; ugovor; notifikacija
• Ključne riječi (engleski): cessio; claim; transfer; novation; denuntiatio; contract; notification
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:715037
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-02-08 12:36:06