Doživljaj profesionalnog stresa i potreba za supervizijom kod djelatnika tretmana u kaznenim tijelima Republike Hrvatske

završni specijalistički

• Autor: Marta Cifrek-Kolarić
• Mentor: Maja Laklija (mentor)
• Član povjerenstva: Marina Ajduković (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-11-02, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Socijalne djelatnosti; Posebna područja socijalnog rada

Sažetak

Ciljevi ovog istraživanja su (1) utvrditi doživljene emocionalne odgovore na posao, simptome
stresa i intenzitet sagorijevanja na poslu kod djelatnika tretmana u kaznenim tijelima u
Republici Hrvatskoj i (2) utvrditi korelate koji doprinose objašnjenju njihova motiva i
spremnosti za uključivanjem u superviziju i njihovih očekivanja od supervizije. Istraživanjem
je obuhvaćeno 60 ispitanika (52 žene i 8 muškaraca). Uzorak je prigodni. Rezultati pokazuju
da djelatnici tretmana u kaznenim tijelima u RH doživljavaju više pozitivnih nego negativnih
emocija povezanih s poslom te izvještavanju o doživljavanju različitih bihevioralnih i tjelesnih
simptoma profesionalnog stresa te simptoma socijalne izolacije, ali u prosjeku rjeđe od jednom
mjesečno. 48,33% ispitanika ne doživljava značajnije simptome sagorijevanja na poslu, 25%
ispitanika doživljava simptome početnog sagorijevanja, a 26,67% njih simptome visokog
stupnja sagorijevanja. Socio-demografske varijable nisu pokazale značajnu povezanost sa
doživljajem profesionalnog stresa i sagorijevanja te su jedine razlike utvrđene u intenzitetu
sagorijevanja s obzirom na trenutno radno mjesto (viši stručni savjetnici za tretman doživljavaju
veći intenzitet sagorijevanja na poslu od voditelja Odjela/Odsjeka tretmana) i u doživljaju
tjelesnih simptoma stresa s obzirom na spol (žene češće od muškaraca izvještavaju o
doživljavanju tjelesnih simptoma stresa). Od organizacijskih faktora koji su ispitivani u ovom
istraživanju najznačajniji doprinos doživljavanju profesionalnog stresa i sagorijevanja na poslu
pokazali su podrška rukovodstva te zadovoljstvo organizacijom rada i atmosferom na poslu.
Oko 60% ispitanika izjavljuje da je do sada imalo iskustva sa supervizijom. Veće doživljavanje
profesionalnog stresa i sagorijevanja na poslu značajno je povezano sa smanjenjem
profesionalne odgovornosti i profesionalne usamljenosti kao motiva za uključivanje u
superviziju, ali i uključivanja u superviziju po nalogu i/ili uputi nadređenih. Doživljavanje
profesionalnog stresa i sagorijevanja na poslu nije pokazalo značajnu povezanost sa
očekivanjima od supervizije službenika tretmana koji su sudjelovali u ovom istraživanju. Na
osnovi dobivenih rezultata predložene su praktične implikacije i smjernice za daljnja
istraživanja i postojeću praksu.

• Ključne riječi: djelatnici tretmana; kaznena tijela; profesionalni stres; sagorijevanje na poslu; supervizija
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:837807
• Studijski program: Naziv: Supervizija psihosocijalnog rada; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a specijalist/specijalistica supervizije psihosocijalnog rada (univ. spec. act. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-01-27 12:44:55