Obilježja „sveučilišnog prava i prava znanstvenih organizacija“ u kontekstu reforme znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj

disertacija

• Naslov (engleski): The characteristics of "the university law and the law of scientific organizations" in the context of the reform of science and higher education in the Republic of Croatia
• Autor: Ksenija Grubišić
• Mentor: Marko Šikić (mentor)
• Član povjerenstva: Dario Đerđa (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Upravno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-10-11, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Upravno pravo i uprava
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 303 - Metode društvenih znanosti

Sažetak

Temeljno istraživačko pitanje rada jest imaju li pravne norme koje uređuju sustav znanosti i
visokog obrazovanja obilježja temeljem kojih bi ih bilo opravdano tumačiti kao samostalnu
sistematsku cjelinu, odnosno kao zasebnu granu prava? Ono nužno zahtjeva jasno određivanje tih
obilježja, kao i kriterija za samostalno tumačenje. Također, istaknuto pitanje je prvenstveno
usmjereno na razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja od donošenja Bolonjske deklaracije,
što se simbolički uzima kao početak reforme, do danas.
Doktorski rad sadrži osam poglavlja. Prvo poglavlje predstavlja pojašnjenje tema te metodoloških
pristupa i empirijskih stajališta koja se koriste. Prvenstveno je riječ o normativističkoj i dogmatskoj
metodi temeljem kojih slijedi znanstvena i hijerarhijska sistematizacija ovog dijela pravnog
sistema. Također, u znatnoj mjeri primjenjuje se i neofunkcionalističko tumačenje sistema N.
Luhmanna. Analiza sustava znanosti i visokog obrazovanja u kontekstu upravnog prava tema je
drugog poglavlja kako bi se, među ostalim, izdvojile posebnosti „sveučilišnog prava i prava
znanstvenih organizacija“ s obzirom na predmet normiranja, načela, vrste pravnih izvora, podjelu
pravnih normi, vrste pravnih ustanova te subjekte. Istaknuta obilježja zasebno su tematizirana u
narednim poglavljima. Stoga tema trećeg poglavlja jest istraživanje načela koja proizlaze iz Ustava
i zakona koja neposredno uvjetuju ili bi trebala uvjetovati način normiranja, a koja pritom ističu i
drugačiji pravni status sveučilišnih visokih učilišta od drugih znanstvenih organizacija (na primjer,
načelo autonomije, akademske slobode i samouprave). U četvrtom poglavlju sistematizirani su
formalni pravni izvori: Ustav, međunarodni ugovori, zakoni, podzakonski općenormativni akti,
autonomni izvori prava (prvenstveno) sveučilišnih visokih učilišta, sudska praksa, europski izvori,
strateški dokumenti, itd. Ispitivanje društvenih odnosa kao materijalnih izvora „sveučilišnog prava
i prava znanstvenih organizacija“ tema je petog poglavlja koji je ujedno i svojevrstan uvod u
empirijske dijelove istraživanja doktorskog rada. Sedmo i osmo poglavlje su zaključna poglavlja
te predstavljaju sintezu provedenih istraživanja, odnosno povezivanje zaključaka središnjih
poglavlja s uvodnim tezama i razmatranjima.

Sažetak (engleski)

The fundamental research question of the paper is whether the legal norms governing the system
of science and higher education have characteristics based on which it would be justified to
interpret them as an independent systematic entity, that is, as a separate branch of law? It
necessarily requires a clear determination of these characteristics, as well as criteria for
independent interpretation. Also, the highlighted issue is primarily focused on the development of
the system of science and higher education since the adoption of the Bologna Declaration, which
is symbolically taken as the beginning of the reform, until today.
The doctoral thesis contains eight chapters. The first chapter presents an explanation of the topics
and the methodological approaches and empirical points of view that are used. It is primarily about
the normative and dogmatic method based on which the scientific and hierarchical systematization
of this part of the legal system follows. Also, the neo-functionalist interpretation of N. Luhmann's
system is applied to a considerable extent. The analysis of the system of science and higher
education in the context of administrative law is the subject of the second chapter in order to
highlight, among other things, the peculiarities of "university law and the law of scientific
organizations" with regard to the subject of standardization, principles, types of legal sources,
division of legal norms, types of legal institutions and subjects. The highlighted features are
discussed separately in the following chapters. Therefore, the topic of the third chapter is the
research of the principles that derive from the Constitution and laws that directly condition or
should condition the norming, and which at the same time emphasize the different legal status of
university higher education institutions from other scientific organizations (for example, the
principle of autonomy, academic freedom and self-governance). In the fourth chapter, formal legal
sources are systematized: the Constitution, international treaties, laws, sub-legal general normative
acts, autonomous legal sources of (primarily) university higher education institutions, judicial
practice, European sources, strategic documents, etc. Examination of social relations as material
sources of "university law and the law of scientific organizations" is the topic of the fifth chapter,
which is also a kind of introduction to the empirical parts of the research of the doctoral thesis.
The seventh and eighth chapters are the concluding chapters and represent a synthesis of the
conducted research that is, connecting the conclusions of the central chapters with the introductory
theses and considerations

• Ključne riječi: sveučilište; visoka učilišta; znanstvene organizacije; načela; autonomija; Europski prostor visokog obrazovanja; kriteriji sistematizacije; dihotomije pravnog sistema.
• Ključne riječi (engleski): university; higher education institutions; scientific organizations; principles; autonomy; European Higher Education Area; systematization criteria; legal system dichotomies
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:166495
• Datum promocije: 2022
• Studijski program: Naziv: Javno pravo i javna uprava; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje društvenih znanosti, polje pravo (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup svim korisnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-10-25 11:08:18