Fleksibilni oblici rada u Republici Hrvatskoj i zemljama Europske unije

diplomski rad

• Naslov (engleski): Flexible working arrangements in the Republic of Croatia and the countries of the European Union
• Autor: Josipa Kovač
• Mentor: Ivana Dobrotić (mentor)
• Član povjerenstva: Ivana Dobrotić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jelena Matančević (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Josip Pandžić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Socijalna politika); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-26, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Socijalne djelatnosti

Sažetak

Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života uvodi novo pravo za roditelje i pružatelje skrbi,
mogućnost da zatraže fleksibilne radne uvjete radi usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenoga rada,
čemu će se zakonodavstva brojnih europskih zemalja morati dodatno prilagoditi. Ovaj rad doprinosi
boljem razumijevanju fleksibilnih oblika rada s naglaskom na njihove implikacije, rasprostranjenost i
postojeća zakonska rješenja koja omogućavaju fleksibilnost rada. Fleksibilne oblike rada možemo
kategorizirati s obzirom na vrijeme, mjesto, količinu posla i kontinuitet/slobodno vrijeme. Neki od
primjera su: klizno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme i rad na daljinu. Korištenje fleksibilnih oblika
rada nosi brojne koristi, od smanjenja troškova organizacije i bolovanja, smanjenja razine stresa i
povoljnih učinaka na zdravlje zaposlenika, do zadržavanja roditelja (primarno majki) na tržištu rada i
usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenoga rada. No, korištenje fleksibilnih oblika rada može rezultirati
zamagljivanjem granica između obiteljske i radne sfere, ali i tradicionalnom raspodjelom obiteljskih
obaveza, nižim mogućnostima napredovanja, nižim plaćama i mirovinama. Korištenje fleksibilnih oblika
rada varira u zemljama članicama EU-a, od veće razine u nordijskim zemljama do niže razine u bivšim
socijalističkim zemljama gdje je praksa korištenja fleksibilnih oblika rada teže ostvariva. Komparativna
analiza daje uvid u trenutne prakse zemalja članica EU-a glede prava na traženje fleksibilnih radnih
uvjeta, prava na smanjenje broja radnih sati i prava na bolovanje zbog skrbi o bolesnom članu obitelji.
Izneseni rezultati pokazuju razlike u reguliranim pravima i potrebu uvođenja prava na traženje
fleksibilnih oblika rada u nacionalna zakonodavstva radi implementacije direktive. Trenutna rasprava o
izmjenama radnog zakonodavstva pokazuje da i Hrvatska ide u tom smjeru.

Sažetak (engleski)

The Work-life Balance Directive creates a new right for parents and carers – the ability to request flexible
working arrangements for caring purposes, and the member states need to adjust to this request. This
thesis contributes to a better understanding of flexible working arrangements, emphasizing their
implications and prevalence, and analysing existing flexible working arrangement provisions. Flexible
working arrangements can be classified into four categories regarding time, location, amount of work
and continuity/time off. Some examples are flexitime, part-time work and telework. Flexible working
arrangements have many benefits, from reducing organizational costs, illness, and absenteeism, reducing
stress, and having positive effects on employees' health to preventing parents (primarily women) from
dropping out of the labour market, and work-life balance. In contrast, flexible working arrangements can
result in boundary-blurring of work and home, as well as in the traditional distribution of family obligations, weak promotion opportunities, lower wages, and pensions. Flexible working arrangements
prevalence varies across EU member countries, with a higher share in Nordic countries and a lower
share in former Communist countries where flexible working arrangements are less likely used. The
analysis compares the right to request flexible working arrangements, the right to reduce working hours
and the right to leave in the case of a child's illness in EU member states. The study results show the
differences in the provision and point out the need to introduce the right to request flexible working
arrangements into national legislation to implement the directive. The current discussion on labour law
changes shows that Croatia is also moving in that direction.

• Ključne riječi: fleksibilni oblici rada; ravnoteža obiteljskih obaveza i plaćenog rada; pravo na traženje fleksibilnih oblika rada; nepuno radno vrijeme; rad na daljinu; obveze skrbi
• Ključne riječi (engleski): Flexible working arrangements; work-life balance; right to request flexible working arrangements; part-time work; telework; care responsibilities
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:773386
• Studijski program: Naziv: Socijalna politika; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra socijalne politike (mag.soc.pol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-09-30 10:22:52